Gdje puno obećavaju, malu kesu ponesu

Puno obećanja i velikih očekivanja građanima je dala federalna Vlada sa premijerom Nerminom Nikšićem na čelu u aprilu 2023. godine, kada je zvanično započela mandat.

Fiskalni zakoni

Danas, pred kraj mandata, za rezultate koje je napravila može se reći da su razočaravajući. Niz reformi nije provedeno. Neke su tek započete, a pojedine nisu ni načete. U nastavku donosimo pregled samo nekih od neispunjenih zadataka uz podsjećanje i na promašaje (a bilo ih je itekako) koji su obilježili rad aktuelne Vlade.

Donošenje seta fiskalnih zakona kojim bi se smanjilo opterećenje rada od početka ovog saziva Vlade stavljeno je u vrh prioriteta. Istina je da su određeni zakoni usvojeni, ali obećani sistemski rezultat nije ostvaren. Posebno problematično je to što je Nikšić u nekoliko navrata najavljivao rokove za završetak reforme. Do kraja 2025. obećano je dodatno smanjivanje zbirne stope doprinosa, ali to se nije desilo.

- Pitanje dodatnog smanjivanja zbirne stope doprinosa smo jasno iskomunicirali - očekujemo rezultate fiskalizacije i onda možemo ići u tom pravcu. Nismo odustali od toga. Moramo vidjeti koji će biti rezultati fiskalizacije. Ne smijemo se neozbiljno odnositi prema Fondu PIO, rekao je Nikšić.

Posebno teška situacija je u elektroenergetskom sektoru. Vlada je obećala pokretanje zaustavljenih investicija među kojima su Blok 7 Termoelektrane Tuzla, te izgradnju hidroelektrane Vranduk, ali do toga nije došlo. Dalio Sijah sa portala Istinomjer je za Oslobođenje spomenuo još neke od neispunjenih obećanja.

- Možemo izdvojiti izgradnju putne infrastrukture gdje jeste bilo određenih pomaka, prvenstveno tu mislim na izgradnju nekih dionica na koridoru 5c, ali to nije teklo onom dinamikom kojom je bilo najavljeno uoči formiranja nove federalne Vlade 2023. godine. Isto tako možemo spomenuti i obećanje o ukidanju dvije škole pod jednim krovom, koje nas nekako prati otkad taj fenomen postoji, što je postalo simbol institucionalnih podjela u obrazovanju. Kad se govori o zdravstvu, možemo reći da nije došlo do razvoja modela dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, ističe Sijah.

Ono što se obećavalo, a nije ispunjeno je da, kako kaže naš sagovornik, novac prati pacijenta.

- Tako je bilo formulisano obećanje, što ukratko znači da se pacijenti mogu liječiti neovisno o kantonu u kojem žive, a da njihovi troškovi budu pokriveni. Nije usvojena ni strategija za mlade niti je osnovana agencija za mlade. Imali smo obećanje da će se uvesti zajamčena plata za majke sa troje i više djece, napominje Sijah.

Bilo je nagovještaja da će se neka pitanja nakon višegodišnjeg čekanja početi rješavati. Usvojen je Zakon o Južnoj interkonekciji. Taman kad se očekivalo potpisivanje sporazuma između federalne Vlade i američke kompanije AAFS Infrastructure & Energy u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske, sve je opet stalo. Rokovi su probijeni, a od potpisivanja sporazuma nema ništa, jer nije riješeno pitanje državne imovine.

Pojedini stručnjaci iz oblasti energetike jednim od promašaja Vlade smatraju i donošenje zakona o uvođenju vanredne uprave u Novoj željezari Zenica. Uprkos činjenici da je Zakon usvojen u oba doma federalnog parlamenta, u ovoj kompaniji otvoren je stečaj, a stotine radnika završile su na biroima za zapošljavanje.

Uvođenje zabrane rada nedjeljom za trgovine također je izazvalo oprečne stavove. Dok se Vlada hvali brojkama kod zapošljavanja u sektoru trgovine, nakon uvođenja neradne nedjelje, pojedini ekonomski stručnjaci, privrednici i trgovci tvrde da je uvođenje ove mjere apsolutni promašaj. S jedne strane, izostale su inspekcijske kontrole, pa u pojedinim gradovima trgovine nedjeljom rade sasvim normalno. S druge, pak, turistički centri su uskraćeni, a Sarajevo zavijeno u crno: tržnim centrima opada promet, građani gunđaju, gosti su u čudu.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran kaže za naš list da je cijeli mandat Vlade veliki promašaj i propuštena prilika.

- Niti su realizirana strateška reformska obećanja poput fiskalne reforme i odgovornog upravljanja javim finansijama, odnosno smanjenja duga, niti se adekvatno reagiralo na događaje koji se možda nisu mogli predvidjeti ili spriječiti, ali se moglo brže i efikasnije na njih odgovoriti. Tako će za mene ova Vlada biti uvijek simbolički najbolje dočarana slikom pruge u Jablanici koja visi u zraku, kad je Vlada bez razumnog objašnjenja dozvolila da se obustavi strateški važan transportni pravac i nanese šteta privredi da bi na kraju prihvatila sadaku strane kompanije da se konačno popravi. To najbolje pokazuje odsustvo svijesti o prioritetima i potrebama građana i privrede, ističe Gavran.

Po njegovim riječima, najnoviji primjer katastrofalnih posljedica nečinjenja Vlade je gašenje industrije čelika, gdje se prvo dozvolilo gašenje Koksare u Lukavcu, a zatim se dozvolilo poznatoj štetočini da za bagatelnu cijenu preuzme Željezaru, a onda se uz populizam i prazna obećanja radnici prepuštaju zbrinjavanju.

- Upravljanje javim preduzećima bilo je katastrofalno, uz sunovrat Elektroprivrede BiH i dalje urušavanje rudnika. Tunel Hranjen pretvara se u rupu bez dna i jedino je izgledno daljnje povećanje troškova. Nikakve mjere nisu poduzete da se utiče na inflaciju i barem uspori rast cijena. Brojni ministri i drugi javni dužnosnici su pod istragama ili sumnjama za korupciju i druge nezakonitosti, kaže Gavran.

Spomenuo je i zabranu rada trgovina nedjeljom, što je, po njegovom mišljenju, kapitalni promašaj bez ikakvih pozitivnih efekata.

- Ukratko, u mnogim aspektima federalna Vlada slijedila je loš primjer Republike Srpske, pa se tako okrenula prekomjernom zaduživanju i nenamjenskom trošenju, te urušavanju javnih preduzeća. Ono što jeste urađeno je urađeno populistički, nestručno i neodrživo i ako dobijemo novu - bolju Vladu nakon izbora, trebaće joj dosta vremena i rada da ispravi i nadoknadi propušteno, zaključuje Gavran.

Porezna reforma

Politički analitičar Adnan Huskić kaže za naš list da je propuštena šansa za provođenjem sveobuhvatne porezne reforme koja podrazumijeva ukidanje parafiskalnih nameta ili opterećenja na rad.

- To je, po mom ubjeđenju, trebalo da prati priču, koja je definitivno jedna od stvari sa kojim će se ova Vlada hvaliti, a to je povećanje minimalne plate. Međutim, izostao je taj drugi korak, a to je da se provede porezna reforma. Porezne reforme su obično takvog karaktera da, ukoliko idete na neku vrstu smanjenja opterećenja koje se ispostavljaju realnom sektoru, samim tim smanjujete u određenoj mjeri prihode. Mislim da je to ključni problem svih vlada, a to je da nisu spremne da idu u pravcu smanjivanja prihodovne strane, naglasio je Huskić.