Dok Crna Gora grabi ka EU, BiH stoji u mjestu: Optimizam nas neće odvesti u Evropu

Crna Gora grabi ka EU. Napreduje i Albanija. Srbija je u zastoju, a i Bosna i Hercegovina ne bilježi napredak. Sredstva iz Plana rasta nam klize iz ruku, reforme ostaju na čekanju. Izborna je godina, a takva gotovo uvijek nosi velike riječi, a malo djela.

Uoči samita lidera EU, zemalja članica i Zapadnog Balkana u Tivtu, Francuska i Njemačka poslale su non paper u kojem predlažu konkretne korake za postupnu integraciju zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije. U prijedlogu piše da bi se zemlje regije i Moldavija češće pozivale na sastanke s EU, a bile bi uključene u zajedničke programe i politike i to u poglavljima za koja su ispunile kriterije.

Ideje unutar EU

“Ovo neće utjecati na cilj punopravnog članstva u EU. Naš cilj nije niti zamijeniti punopravno članstvo niti produžiti put prema punopravnom članstvu”, navodi se u tom dokumentu.

Ranije je objavljeno i da je pet zemalja EU (Austrija, Italija, Češka, Slovačka i Slovenija) iniciralo izmjenu modela politike proširenja EU. Proces bi se odvijao korak po korak i donio bi postepenu integraciju zemalja u jedinstveno tržište EU. Ova inicijativa odnosi se na sve potencijalne članice.

A sa konferencije koju je u Sarajevu organizovao EPP poručeno je da Zapadni Balkan pripada EU, ali da se reforme moraju provesti. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je da evropski put nije sprint, nego maraton.

- No, jednako tako znamo da danas više ne govorimo o tome treba li BiH postati članica EU. Danas govorimo o tome kako i koliko brzo možemo ostvariti taj cilj, poručila je Krišto u dobro poznatom optimističnom tonu.

Politička analitičarka dr. Marika Djolai objašnjava da se non paperom predviđa postepeno uključenje u rad institucija i jedinstveno tržište EU. Smatra da je motivacija za dokumenat efikasnost, što vraća fokus na kandidate, umjesto na tehničku stranu i procedure.

- Nije u pitanju zamena za punopravno članstvo. Mislim da Crna Gora i dalje ostaje na putu finaliziranja priključenja i da ovaj predlog neće imati direktan uticaj na to. S obzirom na to da se predlog bazira na ideji nagrađivanja po ispunjenju reformi, on bi omogućio i ukidanje beneficija ukoliko zemlja krene u suprotnom smeru, ističe dr. Djolai, te dodaje da bi evropski put BiH mogao biti ojačan takvim segmentiranim pristupom i pozitivan za kompleksni sistem odlučivanja u kojem je BiH zarobljena.

Dr. Soeren Keil sa University of Passau smatra da non paper u osnovi znači da bi Crna Gora, pored dobijanja statusa posmatrača u institucijama EU, dobila i puni pristup jedinstvenom tržištu nakon što se postigne dogovor o pristupnom ugovoru, a prije njegove ratifikacije.

Izazovi postoje

- EU ovim kupuje vrijeme, jer se već može predvidjeti da će ratifikacija Pristupnog ugovora širom EU biti izazovna, ističe dr. Keil.

Prava opasnost leži u tome da države poput Crne Gore ostanu u čekaonici, uživajući samo neke od pogodnosti.

- Non paper je osmišljen i kao odbrana od ruskog i kineskog utjecaja. Hoće li to uspjeti ili će se otvoriti vrata za još jedno diskriminatorno produženje već predugog procesa pristupanja za države Zapadnog Balkana, to tek treba vidjeti, ističe dr. Keil.

Govoreći o BiH, kaže da prijedlog ne donosi mnogo.

- Bosna je daleko od bilo kakvog pristupnog sporazuma, jer se čak i početak pregovora odgađa. Stoga, ovdje nema direktnih posljedica ili relevantnosti za Bosnu. Ne vjerujem da će nova politika imati ikakav utjecaj na Bosnu u kratkoročnom periodu, kaže dr. Keil.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom youtube kanalu