Zimska voćka koja ruši rekorde u vitaminu C, a nije narandža: Jača imunitet, kožu i mozak
Uvedite je u ishranu/FreePik
Klementine su poput manjih, slađih rođaka narandže. Ali nemojte da vas njihova mala veličina zavara: jedna klementina ima samo 35 kalorija, ali obezbjeđuje 36,1 mg vitamina C – gotovo 40 % dnevnih potreba za optimalno zdravlje.
Vitamin C je esencijalni nutrijent, što znači da ga vaše tijelo samo ne može proizvesti, pa ga morate unositi ishranom. On pomaže u uništavanju zaraznih mikroba, a istovremeno štiti vaša tkiva od oštećenja. Istraživanja pokazuju da redovno unošenje dovoljne količine vitamina C može pomoći u smanjenju trajanja simptoma prehlade i gripa. Međutim, malo je dokaza da uzimanje vitamina C nakon što ste već bolesni ubrzava oporavak, tako da je dosljednost važna kada je u pitanju jedenje klementina.
Mnogobrojne prednosti
Prednosti se ne zaustavljaju samo na imunitetu. Vitamin C je također ključan za kolagen, protein koji održava vašu kožu čvrstom, punom i glatkom. Održavanje adekvatnog nivoa kolagena može smanjiti fine linije, spriječiti opuštanje kože, pa čak i ubrzati zacjeljivanje rana.
Klementine su također pune drugih antioksidanasa, poput flavonoida, koji mogu pomoći u borbi protiv upale, smiriti crvenilo i ublažiti kožna stanja poput akni ili rozaceje. Zahvaljujući visokom sadržaju vode, ovi sočni zalogaji mogu pomoći koži da ostane hidratizovana, sprečavajući suhoću i perutanje.
Klementine također sadrže folat i tiamin, dva vitamina B grupe koja su ključna za vaše tijelo, podržavajući sve, od razvoja ćelija do zdravog metabolizma. I dok jedna klementina ima samo oko jedan gram vlakana, jedenje nekoliko komada tokom dana jednostavan je način za povećanje unosa, što podržava probavu, zdravlje crijeva i kontrolu tjelesne težine.
Mozak
Kao i drugi agrumi, klementine su dobre i za mozak. Sadrže bioaktivne spojeve poput polifenola, koji imaju protuupalna i antioksidativna svojstva koja pomažu u zaštiti mozga od oštećenja.
„Studije na životinjama pokazale su da nadopunjavanje ishrane citrusnim voćem smanjuje deficite u učenju i pamćenju, posebno prostorno pamćenje, koje nam pomaže da se sjetimo gdje smo stavili stvari i prepoznajemo lica, što je ključno za pamćenje lica i imena“, rekao je za FoodNavigator dr David Vauzour, viši naučni saradnik na Medicinskom fakultetu Norwich.
Klementine su također bogat izvor hesperidina, bioflavonoida sa antioksidativnim svojstvima koji može pomoći u smanjenju upale, poboljšanju protoka krvi u mozgu i podršci cjelokupnom zdravlju moždanih ćelija. Istraživanja pokazuju da unos hesperidina u ishranu može pomoći u poboljšanju kognitivnih funkcija poput pažnje, učenja i pamćenja, kao i psihomotornih sposobnosti poput kretanja i koordinacije. Studije također pokazuju da svakodnevna konzumacija agruma poput klementina može smanjiti rizik od razvoja demencije kod starijih osoba za gotovo 15 %.
Raspoloženje
Moguće je da čak poboljšavaju raspoloženje. Prošle godine naučnici su otkrili da su ljudi koji su jeli dnevnu porciju citrusa imali oko 20 % manji rizik od dijagnoze depresije.
„Čini se da je efekat specifičan za citruse“, rekao je Radž Mehta, glavni autor studije, za The Harvard Gazette. „Kada pogledamo ukupnu konzumaciju voća ili povrća kod ljudi, ili pojedinačno voće poput jabuka ili banana, ne vidimo nikakvu vezu između unosa i rizika od depresije.“
Upozorenje
Ali prije nego što posegnete za klementinama, postoji nešto što treba imati na umu.
Neka istraživanja su pokazala da klementine sadrže furanokumarine, spoj koji se nalazi i u grejpu, a koji može ometati dejstvo određenih lijekova, uključujući statine za snižavanje holesterola, i potencijalno izazvati komplikacije. Prije nego što dodate velike količine citrusnog voća u svoju svakodnevnu ishranu, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom o mogućim interakcijama sa lijekovima, piše Najžena.
