Zašto toliko volimo svjež zrak? Moguće je da nam prija jer je pun - vitamina

Kada duboko udahnemo svjež zrak u prirodi, taj osjećaj možda ima više veze s hranjivim tvarima nego što smo do sada mislili. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Advances in Nutrition uvodi koncept "aeronutrijenata" – hranjivih tvari koje tijelo apsorbira disanjem, piše The Conversation.

Tradicionalno, hranjive tvari povezujemo s hranom i pićem, no naučnici tvrde da i zrak može doprinijeti našem unosu esencijalnih elemenata poput joda, cinka, mangana, pa čak i određenih vitamina. Disanjem dnevno unosimo oko 9.000 litara zraka, što tokom života iznosi nevjerovatnih 438 miliona litara. Zbog toga je važno razmotriti potencijalne koristi koje prirodni zrak može pružiti.

Aeronutrijenti ulaze u organizam kroz sitne krvne sudove u nosu, plućima i dijelovima grla. Za razliku od hranjivih tvari koje konzumiramo putem hrane, a koje tijelo mora razgraditi u crijevima, aeronutrijenti mogu direktno dospjeti u krvotok i mozak. Pluća, na primjer, mogu apsorbirati molekule 260 puta veće nego što ih može apsorbirati probavni sistem.

Ovo objašnjava zašto određeni lijekovi, poput nikotina ili anestetika, djeluju brzo kada se inhaliraju. Istraživanja iz 1960-ih pokazala su da radnici izloženi jodu u zraku imaju povišene nivoe tog elementa u krvi i urinu. Slično tome, djeca iz priobalnih područja bogatih algama imaju veći unos joda disanjem, što smanjuje rizik od njegovog deficita.

Posebno zanimljivi su rezultati koji povezuju svjež zrak iz prirode s boljim zdravljem. Šume, planine i morska obala mogu biti bogati izvor potencijalnih aeronutrijenata. Na primjer, vitamin B12 u aerosolnom obliku već se koristi za liječenje nedostatka ovog vitamina. Ovo otvara vrata daljim istraživanjima drugih hranjivih tvari poput vitamina D, koje bi mogle postati dostupne kroz zrak.

Iako se ovi koncepti čine revolucionarnim, potrebna su dalja istraživanja kako bi se identifikovali korisni elementi zraka i njihova uloga u zdravlju. Ovo bi moglo biti posebno značajno za ljude u zatvorenim prostorima s filtriranim zrakom, poput aviona, bolnica ili svemirskih stanica.

Možda će u budućnosti preporuke za zdrav život uključivati ne samo uravnoteženu prehranu, već i vrijeme provedeno udisanjem prirodnog zraka bogatog aeronutrijentima.

Disanje, na kraju krajeva, nije samo osnovna funkcija – ono bi moglo postati ključ za bolje zdravlje.