Zaboravite brojanje kalorija: Stručnjaci otkrili pet navika koje prave razliku u mršavljenju

Način na koji se hranimo, izbor namirnica i svakodnevne navike mogu imati snažniji uticaj od samog brojanja kalorija, jer direktno utiču na regulaciju apetita i metabolizam.

Jedna od ključnih navika je dovoljan unos vlakana. Preporučene dnevne količine kreću se između 25 i 38 grama, ali većina odraslih osoba ih ne dostiže. Vlakna su važna za osjećaj sitosti, zdravu probavu te održavanje stabilnog nivoa holesterola i šećera u krvi. Nutricionistica Lizzy Swick naglašava da prednost treba davati cjelovitim namirnicama bogatim vlaknima, poput graha, leće, zobi, povrća i bobičastog voća.

Ne pijte ga tek tako

Kardiolog upozorava: Aspirin "za svaki slučaj" može nanijeti više štete nego koristi

„Iako tjelesnu težinu u konačnici određuje omjer unesenih i potrošenih kalorija, istraživanja pokazuju da fermentabilna vlakna potiču lučenje hormona sitosti, što ljudima pomaže da prirodno reguliraju unos energije bez potrebe za strogim praćenjem kalorija“, rekla je.

Sličan stav ima i dijetetičarka Lisa Andrews, koja smatra da je unos vlakana možda i najvažnija navika za metaboličko zdravlje.

„Vlakna pomažu regulirati apetit, pozitivno utječu na crijevni mikrobiom te smanjuju rizik od pretilosti, raka i kardiovaskularnih bolesti“, objasnila je.

Stručnjaci savjetuju i da se pažnja prebaci sa brojki na sastav obroka. Umjesto brojanja kalorija, preporučuje se slaganje uravnoteženog tanjira koji uključuje povrće bez škroba, proteine i ugljikohidrate bogate vlaknima. Dijetetičarka Sarah Glinski predlaže vizualni pristup.

„Pokušajte napuniti četvrtinu tanjura proteinima, četvrtinu škrobnim ugljikohidratima, a polovicu povrćem. Ova metoda osigurava dovoljan unos proteina, ugljikohidrata i vlakana bez potrebe da detaljno upravljate svojom prehranom“, pojasnila je.

Važnu ulogu ima i redovnost obroka. Vrijeme kada jedemo može uticati na tjelesnu težinu, kontrolu apetita i stabilnost šećera u krvi, bez obzira na ukupan kalorijski unos.

„Stabilan i dosljedan ritam prehrane može značajno poboljšati metaboličko zdravlje, i to puno više od puke matematičke računice kalorija“, izjavila je nutricionistica Alyssa Simpson. Redovni obroci i međuobroci pomažu tijelu da održi ravnotežu šećera u krvi i spriječe nagle napade gladi.

Upravljanje stresom također se pokazalo kao važan faktor. Hronični stres može promijeniti prehrambene navike i način na koji tijelo reaguje na glad. Povišen nivo kortizola povezuje se s emocionalnim prejedanjem i jedenjem iz navike, a ne zbog stvarne potrebe za hranom.

„Stres utječe na prehrambene navike i hormonske reakcije koje remete energetsku ravnotežu, između ostalog djelovanjem na hormone poput kortizola i regulaciju inzulina“, navela je Simpson.

Ne treba zanemariti ni omega 3 masne kiseline, koje imaju važnu ulogu u smanjenju upala, zdravlju srca i regulaciji šećera u krvi.

„Usredotočenost na dovoljan unos omega 3 masnih kiselina iz kvalitetnih izvora poput ribe, oraha i sjemenki lana podupire zdravlje srca, regulaciju upala i metaboličko zdravlje, a da pritom ne morate pratiti kalorije“, izjavila je nutricionistica Kathryn Durston.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da je za gubitak tjelesne težine kalorijski deficit i dalje neophodan.

„Na kraju dana, mršavljenje se svodi na odnos unesenih i potrošenih kalorija“, rekla je Swick. „Potrebno je samo pronaći navike kojih se možete pridržavati i u kojima uživate kako bi cijeli proces bio dugoročno održiv.“