Vaš mozak je vjerovatno stariji nego što mislite - evo kako ga održati mladim
Ilustracija/ Pexels
Iako se često kaže da smo stari onoliko koliko se osjećamo, naučnici sada imaju način da tačno odrede starost i zdravlje mozga – bez potrebe za invazivnim zahvatima. Razumijevanje zdravlja mozga ključno je za rano prepoznavanje neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, multiple skleroze i Parkinsonove bolesti.
Tim istraživača sa Univerziteta Delaware, predvođen profesorima Curtisom Johnsonom i Austinom Brockmeierom, razvio je inovativnu metodu koja koristi vještačku inteligenciju i magnetnu rezonantnu elastografiju (MRE) za precizno predviđanje starosti zdravog mozga. Ključni pokazatelji zdravlja mozga su njegova zapremina i čvrstoća – mozak gubi čvrstoću i omekšava s godinama, a taj proces je još izraženiji kod neurodegenerativnih oboljenja.
MRE metoda funkcioniše tako što lagano vibrira glavu ispitanika dok se skenira magnetnom rezonancom. Stvorene „mape čvrstoće“ omogućavaju naučnicima da vide kako se različiti dijelovi mozga ponašaju pod pritiskom i kako se mijenjaju s godinama. Kada su ove informacije kombinovane sa analizom moždane zapremine pomoću vještačke inteligencije, istraživači su mogli preciznije odrediti biološku starost mozga i identifikovati odstupanja od normalnog procesa starenja.
Kako usporiti starenje mozga?
Dobra vijest je da postoje načini da očuvamo čvrstoću i zdravlje mozga. Fizička aktivnost igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Redovno kretanje poboljšava cirkulaciju i doprinosi očuvanju moždane strukture, a čak i jednostavne aktivnosti poput brzog hodanja, plivanja ili joge mogu imati dugoročne koristi. Ishrana takođe igra važnu ulogu, a posebno se preporučuje konzumacija hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, poput ribe i orašastih plodova, kao i obilje voća i povrća, koji smanjuju upale i štite neurone.
Mentalna stimulacija je još jedan faktor koji usporava kognitivno propadanje. Čitanje, rješavanje zagonetki i učenje novih vještina jačaju neuronske mreže i pomažu mozgu da duže ostane u formi. Kvalitetan san je takođe neophodan, jer omogućava mozgu da se „očisti“ od toksičnih naslaga koje su povezane s razvojem neurodegenerativnih bolesti.
Društvena interakcija ima značajan uticaj na zdravlje mozga. Održavanje jakih društvenih veza smanjuje stres i poboljšava kognitivne funkcije, čime doprinosi dugovječnosti i mentalnoj oštrini. Uz male, ali dosljedne promjene u načinu života, moguće je usporiti proces starenja mozga i očuvati njegovu vitalnost što je duže moguće.
Istraživanja sa Univerziteta Delaware pokazuju da razumijevanje procesa starenja mozga može pomoći u ranom prepoznavanju neuroloških bolesti i potencijalnom usporavanju njihovog razvoja. A mi, uz male promjene u načinu života, možemo doprinijeti očuvanju mladosti svog mozga.
