Nova superhrana o kojoj svi pričaju: Naučnici otkrili biljku koja produžava život

Novo naučno istraživanje ukazuje na to da bi uvrštavanje bambusa u ishranu moglo doprinijeti dugovječnosti. Naučnici tvrde da ova azijska biljka, zahvaljujući svojim izuzetnim nutritivnim svojstvima, ima potencijal da postane nova „superhrana“.

Bambus, koji se može pronaći u specijaliziranim prodavnicama, nutritivno je vrijedna namirnica bogata proteinima i vlaknima, te prirodan izvor vitamina.

Prepoznajte na vrijeme

Tijelo vam šalje signale: Ovo su četiri simptoma da vam nedostaje ključan vitamin

Prva svjetska akademska studija o njegovoj konzumaciji kod ljudi pokazala je da bi mogao doprinijeti regulaciji nivoa šećera u krvi i povoljno uticati na sastav masnoća u krvotoku.

Zdravstvene koristi bambusa

Profesor Lee Smith sa Univerziteta Anglia Ruskin u Cambridgeu, jedan od autora istraživanja, istakao je da se bambus već dugo konzumira u dijelovima Azije te da ima veliki potencijal da postane zdrav i održiv dio ishrane i u drugim dijelovima svijeta, uz uslov pravilne pripreme.

„Brojne zdravstvene prednosti koje smo identifikovali, uključujući njegov potencijal u borbi protiv savremenih zdravstvenih izazova poput dijabetesa i srčanih bolesti, vjerovatno su rezultat nutritivnog sastava bambusa i njegovih ekstrakata. Bambus je bogat proteinima, aminokiselinama, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima. Naš pregled pokazuje jasan potencijal bambusa kao moguće ‘superhrane’, ali i dalje postoje praznine u našem znanju“, dodao je Smith, naglašavajući da je potrebno provesti više kvalitetnih istraživanja na ljudima prije nego što se daju čvrste preporuke.

Stručnjaci su također upozorili da se bambus mora pravilno termički obraditi. Naime, neki izdanci mogu oslobađati cijanid, koji može biti smrtonosan ako se konzumira sirov. Laboratorijska ispitivanja pokazala su i da izdanci bambusa imaju probiotička svojstva koja mogu podržati zdravlje crijeva poticanjem rasta korisnih bakterija. Visok udio vlakana i fitosterola u izdancima bambusa potencijalno snižava nivo masti i holesterola u krvi, što može pomoći u kontroli visokog krvnog pritiska i pretilosti, te pružiti zaštitu od koronarnih bolesti.

Važnost svakodnevnog kretanja

Iako ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, naučnici naglašavaju da je za dugovječnost neophodan cjelovit pristup koji uključuje i redovnu fizičku aktivnost. Jedna nedavna studija otkrila je da bi već četiri hiljade koraka dnevno moglo biti dovoljno za produženje životnog vijeka, pri čemu svaki dodatni korak do deset hiljada smanjuje rizik od srčanih bolesti – bez obzira na to koliko dugo sjedite.

Istraživači sa Univerziteta u Sydneyu analizirali su podatke prikupljene od više od 72.000 učesnika koji su sedam dana nosili uređaje za praćenje aktivnosti. Nakon analize, utvrdili su da hodanje između devet i deset hiljada koraka dnevno može pomoći u neutraliziranju negativnih posljedica dugotrajnog sjedenja. Tokom studije, koja je trajala gotovo sedam godina, pokazalo se da čak i minimalno hodanje od 4.000 do 4.500 koraka dnevno donosi značajne zdravstvene koristi i smanjuje rizik od prerane smrti, piše Daily Star..

Dr. Matthew Ahmadi, koji je vodio studiju, izjavio je:

„Naši rezultati pokazuju da ostvarivanje između devet i deset hiljada koraka dnevno optimalno smanjuje rizik od smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti kod izrazito sjedilački orijentiranih osoba.“