Niske temperature opterećuju srce: Ovo obavezno trebate uraditi prije izlaska napolje
Poslušajte savjete stručnjaka/FreePik
Ako imate problema sa kardiovaskularnim sistemom, možda ste primijetili da se zimi osjećate lošije nego u ostatku godine. Sa padom spoljne temperature dolazi i do pada tjelesne temperature, što vam onda, ako imate problema sa srcem, šalje intenzivnije signale da nešto nije u redu sa vašom „pumpom i njenim cijevima“. Sudeći po statističkim istraživanjima, zimi se povećava broj srčanih udara.
Statistika srčanih udara u Sjedinjenim Državama, objavljena u časopisu Medicine 2021. godine, pokazuje da su najčešći u decembru i januaru. Kardiolozi objašnjavaju da hladno vrijeme smanjuje tjelesnu toplotu, zbog čega srce radi brže. Naime, hladnoća dovodi do pojave koja se zove vazokonstrikcija. Ovaj komplikovan termin označava sužavanje krvnih sudova, zbog čega srce pojačano radi kako bi zagrijalo ekstremitete, posebno prste na rukama i nogama.
Uglavnom, po hladnom vremenu naš trup najbolje zadržava toplotu, dok su udovi najviše pogođeni njenim gubitkom. Zbog hlađenja ekstremiteta, naša pumpa radi brže nego što bi trebalo. U takvoj situaciji povećava se ne samo broj otkucaja srca, već i krvni pritisak. Povremeno povećanje krvnog pritiska nije problem, ali ako je česta pojava, onda nosi opasnost jer visok pritisak opterećuje srce i oštećuje krvne sudove zbog pritiska na njihove zidove.
Oprez se savjetuje i starijim osobama i dijabetičarima koji mogu imati problema sa krvnim sudovima, a da to ni ne znaju jer nemaju dijagnozu. Svakako je dobro imati na umu da ne treba izlaziti u doba dana kada su temperature najniže, rano ujutro ili uveče, već birajte vrijeme usred dana. Obucite se prikladno i izbjegavajte naglo napuštanje zagrijanog prostora i izlazak na hladnoću. Zato je dobro da otvorite prozore i prozračite prostoriju dok se spremate ili da prije izlaska neko vrijeme provedete u hodniku zgrade kako bi se tijelo prilagodilo spoljnim uslovima.
Starost i rizik
Na pojavu srčanog udara utječu brojni faktori, od kojih na neke ne možemo utjecati. U osnovi, muškarci su skloniji kardiovaskularnim bolestima od žena. Godine nose svoje rizike i vrijeme je nemilosrdno – što ste stariji, to ste podložniji srčanim udarima.
Faktori poput genetike takođe igraju važnu ulogu u ovim bolestima. Jedan od velikih rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova je pušenje. Dijabetes je takođe faktor rizika. Prema riječima stručnjaka, u trenutku kada se dijabetes manifestuje, već su nastupile promjene u srcu i krvnim sudovima koje povećavaju rizik od moždanog udara, a potom i prerane smrti. Gojaznost je također jedan od faktora rizika, a posebno je opasan višak masnoće na stomaku.
Naime, salo na ovom dijelu tijela zahtijeva pojačan rad srca. Zato ovaj dio tijela držite pod kontrolom, ne samo zbog estetike nego prvenstveno zbog zdravlja, a ako imate višak – smanjite obim struka što prije. Kod bolesti srca i krvnih sudova može doći do začepljenja krvnih sudova usljed nagomilavanja plaka ili naslaga koje sužavaju njihove zidove. Ove naslage otežavaju normalan dotok krvi i kiseonika u sve dijelove tijela i na taj način remete funkcionisanje cijelog organizma.
Na mjestima gdje se nakupljaju masne naslage u sudovima može doći do njihovog pucanja, a ti odlomljeni dijelovi putuju krvotokom i mogu završiti u srčanim arterijama, što može imati fatalne posljedice. Pucanje plaka može biti pojačano i hladnoćom. Niske temperature utječu i na viskoznost krvi, u kojoj važnu ulogu ima fibrinogen, protein bitan za proces zgrušavanja. Bez tog proteina svaka posjekotina bi bila fatalna, ali njegova povećana količina može stvarati opasne krvne ugruške.
Važni vitamini
Naravno, ne morate odmah doživjeti srčani udar, ali povećani nivoi fibrinogena dovode do raznih problema kao što su umor, bol u mišićima i problemi s pamćenjem. Uzrok srčanog udara može, izgleda, biti povezan i s nedostatkom vitamina D. Američki koledž za kardiologiju objavio je rezultate studije o uticaju vitamina D na sposobnost srca da pumpa krv 2016. godine.
Jedna grupa u studiji uzimala je vitamin D dnevno u dozi od 100 mikrograma, dok je druga uzimala placebo. U pitanju su bile starije osobe od oko sedamdeset godina sa srčanim tegobama. Kod zdravih ljudi se pri svakom otkucaju srca ispumpa oko 5 litara krvi, dok se kod osoba sa srčanim problemima ispumpa tek četvrtina te količine.
Istraživanje je pokazalo da se u analiziranoj grupi količina ispumpane krvi povećala za oko 30 posto, što je impresivan rezultat. Očigledno postoji veza između rada srca i izlaganja sunčevoj svjetlosti, ali mehanizmi djelovanja vitamina D još uvijek nisu potpuno jasni.
Kardiolog Klaus Vite smatra da vitamin D poboljšava rad srca, ali naglašava da ga još ne treba rutinski propisivati dok se ne urade opsežnije studije. Iako je hladnoća u velikoj mjeri odgovorna za brojne fiziološke promjene kod osoba sa kardiovaskularnim problemima, nije sve do temperature: istraživanja su pokazala da ima više srčanih udara u Ujedinjenom Kraljevstvu nego u Skandinaviji, iako je Skandinavija mnogo hladnija.
Slabiji oporavak
Dakle, nije sve u hladnoći, već i u pripremljenosti ljudi i zdravstvenog sistema na vremenske prilike. Poznato je da se prognoza liječenja starijih pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima razlikuje u zavisnosti od godišnjeg doba. Statistika pokazuje da je procenat preživljavanja starijih veći u toplijem dijelu godine. S druge strane, mlađi ljudi imaju približno isti procenat oporavka bez obzira na godišnje doba.
Statistike pokazuju da starost igra veliku ulogu u povećanju rizika od srčanog udara tokom zimskih mjeseci. Niske temperature neće direktno izazvati prehladu, ali mogu oslabiti imunitet i povećati podložnost infekcijama, a samim tim i infarktu. Preporuke su sljedeće: ako ste stariji, tokom hladnih mjeseci oblačite se toplo i slojevito kako biste bolje zadržali tjelesnu toplotu i smanjili rizik od srčanog udara. Starijim osobama se preporučuje da se oslone na termostat i održavaju grijanje na temperaturi između 18 i 21 stepen.
Naravno, zbog finansijskih prilika i krize, mnogi moraju štedjeti i na grijanju, pa se preporučuje da zagrijavate samo prostorije u kojima boravite, a spavaću sobu tek kratko prije spavanja. Pravo pitanje je šta možemo učiniti da spriječimo rizik od srčanog udara tokom zime. Treba izbjegavati hranu bogatu holesterolom, hraniti se zdravo, povećati unos vitamina D i zagrijavati tijelo odgovarajućom odjećom. Fizička aktivnost za starije osobe tokom hladnog perioda treba da se obavlja u zatvorenom prostoru kako bi se izbjegao temperaturni stres, piše Najžena.
