Ne zanemarujte ove signale tijela, nije samo glavobolja: Ovako počinje 'napad' migrene
Može biti ozbiljno/FreePik
Migrena je ozbiljno neurološko stanje i nije samo obična glavobolja, jer osim jakog bola može izazvati mučninu, povraćanje te preosjetljivost na svjetlost i zvuk. Oko pet miliona ljudi u Australiji pati od migrene, ali mnogi i dalje ne prepoznaju da se napad migrene obično odvija kroz četiri karakteristične faze.
Poznavanje ovih faza važno je jer omogućava pravovremeno prepoznavanje simptoma i bržu reakciju, što može pomoći u smanjenju jačine i trajanja napada. Karakteristike svake faze za portal Science Alert objasnila je neurologinja Lakshini Gunasekere, stručnjakinja sa Univerziteta Monash, koja je dala i savjete za kontrolisanje ovog bolnog stanja.
Prva faza: premonitorna
Migrena uglavnom ne počinje iznenada. Prva faza naziva se premonitorna i predstavlja svojevrsno upozorenje. Može započeti 24 do 48 sati prije nego što se napad u potpunosti razvije. Ova faza povezana je s hipotalamusom, dijelom mozga koji reguliše tjelesnu temperaturu, apetit, raspoloženje i san. Tokom napada migrene hipotalamus postaje neuobičajeno aktivan. Budući da je povezan s drugim moždanim regijama, ova pojačana aktivnost može poremetiti i njihovo funkcionisanje. Zbog toga se u ovoj fazi mogu javiti smanjena koncentracija, želja za određenom hranom, razdražljivost i nesanica. Prepoznavanje ovih ranih znakova može omogućiti da se napad „uhvati“ na samom početku i da se terapija, odnosno preventiva, započne prije nego što bol eskalira.
Druga faza: aura
Druga faza naziva se aura i podrazumijeva različite neurološke simptome koji mogu zahvatiti vid, govor ili čulne senzacije. Najčešće su u pitanju vizuelne aure. One mogu uključivati bljeskove svjetlosti, talasaste ili kružne oblike u vidnom polju ili, pak, slijepe tačke. Senzorna aura može izazvati utrnulost ili trnjenje lica ili ekstremiteta, dok u težim slučajevima može doći i do otežanog govora. Istraživanja ukazuju da je za pojavu aure zaslužan proces poznat kao kortikalna šireća depresija. Tokom tog procesa talas električne aktivnosti veoma sporo prolazi kroz mozak i utiče na funkcionisanje određenih moždanih regija. Važno je napomenuti da oko 30 posto osoba ima migrenu koja uključuje ovu fazu.
Treća faza: glavobolja
Treća faza je faza glavobolje, period koji se najčešće povezuje s migrenom. Bol se obično opisuje kao pulsirajući ili probadajući, a prate ga mučnina i pojačana osjetljivost na svjetlost i zvuk. Ako se ne reaguje, ova faza može trajati između četiri i 72 sata. Tokom napada dolazi do aktivacije različitih moždanih mreža, što može izazvati dodatne simptome. Kada se aktivira produžena moždina, odnosno centar za povraćanje, mogu se javiti mučnina i povraćanje. Istovremeno, trigeminalni nerv, koji utiče na osjete pa i bolove na licu i ustima, može postati pretjerano aktivan. Tada dolazi do oslobađanja određenih hemijskih supstanci koje mozak registruje kao bol. Jedna od tih supstanci je protein CGRP. Određene injekcione terapije za migrenu djeluju tako što blokiraju ovaj protein i time smanjuju bol.
Četvrta faza: postdrom
Završna faza naziva se postdrom i često se opisuje kao „migrenozni mamurluk“. U ovoj fazi mozak pokušava da se vrati u normalno stanje funkcionisanja. Zbog toga se mogu javiti izražen umor, poteškoće s koncentracijom i osjećaj iscrpljenosti. Ova faza je važna koliko i ostale, jer prerano vraćanje svakodnevnim obavezama može dovesti do preklapanja napada – situacije u kojoj novi napad počinje prije nego što se prethodni u potpunosti završi. Takve migrene je znatno teže liječiti.
Kako upravljati migrenom
Poznavanje faza i simptoma omogućava pravovremenu reakciju. Ako su simptomi predvidljivi, naročito u premonitornoj fazi, preporučuje se da oboljeli kod sebe imaju lijekove protiv bolova ili protiv mučnine, kako bi terapiju započeli odmah po pojavi prvih znakova. To je i signal da treba osigurati odmor prije nego što nastupi faza glavobolje. U fazi aure, specifični lijekovi za migrenu poput aspirina ili nesteroidnih antiinflamatornih lijekova mogu spriječiti razvoj faze glavobolje.
Osobama koje imaju više od četiri napada mjesečno može se preporučiti preventivna terapija. Ona se najčešće sastoji od svakodnevnih tableta koje stabilizuju osnovni nivo bola, ali postoje i injekcione opcije. Tokom napada mogu se javiti i dodatni simptomi poput vrtoglavice, bola u vratu ili zujanja u ušima. U tim slučajevima savjetuje se konsultacija s neurologom kako bi se isključila druga, ozbiljnija stanja.
Žene koje imaju migrenu s aurom treba da se konsultuju s ljekarom prije započinjanja hormonske kontracepcije, jer terapijski pristup može biti drugačiji u odnosu na žene koje nemaju aure. Migrena je kompleksno neurološko stanje s jasno definisanim fazama. Razumijevanje tih faza i pažljivo praćenje vlastitih simptoma može pomoći da se lakše prepoznaju počeci napada i da se na vrijeme primijeni odgovarajuća terapija.
