Naučnici otkrili: Ove svakodnevne navike mogu podmladiti mozak i do osam godina
Genijalan savjet/FreePik
Prema novom istraživanju, usvajanje određenih pozitivnih životnih navika može rezultirati biološkom dobi mozga koja je i do osam godina mlađa od hronološke dobi pojedinca.
Naučnici s Univerziteta na Floridi otkrili su da su optimizam, dovoljno kvalitetnog i dubokog sna, upravljanje stresom i snažna društvena podrška povezani s mlađim izgledom mozga na snimcima, piše Daily Mail.
Jednostavne životne navike koje mogu pomladiti mozak za čak osam godina
Utjecaj psiholoških faktora na biološku dob mozga
Studija je pratila 128 odraslih osoba srednje i starije životne dobi s četiri kontinenta tokom dvogodišnjeg perioda. Gotovo 70 posto učesnika bile su žene, a većina je živjela s hroničnom boli povezanom s osteoartritisom koljena ili povećanim rizikom od tog oboljenja. Korištenjem naprednih MRI snimanja i tehnika mašinskog učenja, istraživači su procijenili „starost mozga“ svakog učesnika i uporedili je s njihovom stvarnom dobi.
Učesnici koji su prijavili najpovoljniju kombinaciju psiholoških i životnih faktora imali su mozak čija je procijenjena biološka dob bila i do osam godina mlađa od očekivane. Nasuprot tome, nepovoljne okolnosti poput hronične boli, nižih prihoda, nižeg nivoa obrazovanja i socijalne deprivacije bile su povezane s mozgom koji je pokazivao znakove ubrzanog starenja.
Ipak, istraživači su uočili važnu razliku: dok je negativan utjecaj nepovoljnih okolnosti na starenje mozga s vremenom slabio, blagotvorni efekti pozitivnih životnih faktora pokazali su se snažnijima i dugotrajnijima. Ostala ponašanja povezana sa zdravijim starenjem mozga uključivala su izbjegavanje pušenja i održavanje zdrave tjelesne težine.
„Poruka je dosljedna u našim studijama. Ponašanja koja promovišu zdravlje nisu povezana samo s manjom boli i boljom fizičkom funkcijom. Čini se da ona jačaju zdravlje na dodatni i značajan način“, rekla je Kimberly Sibille, vanredna profesorica fizikalne medicine i rehabilitacije na Univerzitetu na Floridi, koja je vodila istraživanje.
Rezultati, objavljeni u časopisu Brain Communications, doprinose sve većem broju dokaza koji ukazuju na to da mentalno blagostanje i način života imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, čak i kod osoba koje se suočavaju s hroničnom boli ili drugim dugotrajnim zdravstvenim stanjima.
Osobine ličnosti koje utiču na dugovječnost
Ovi nalazi podudaraju se s rezultatima zasebnog istraživanja koje pokazuje da određene osobine ličnosti mogu utjecati na dužinu životnog vijeka. U velikoj analizi koju su proveli istraživači s Univerziteta u Limericku, analizirani su podaci više od pola miliona ljudi. Tokom trajanja istraživanja preminulo je 43.851 učesnika.
Tim je posmatrao pet osnovnih osobina ličnosti: neuroticizam, ekstraverziju, otvorenost, ugodnost i savjesnost, te njihovu povezanost s rizikom od smrtnosti. Osobe s višim nivoom neuroticizma, koji karakteriziraju anksioznost i emocionalna nestabilnost, imale su tri posto veći rizik od ranije smrti. S druge strane, veća savjesnost, povezana s organiziranošću, disciplinom i pouzdanošću, bila je povezana s deset posto nižim rizikom od smrti. Ekstraverzija, koja odražava društvenost i uključenost u odnose s drugima, bila je povezana s tri posto nižim rizikom od smrti. Jasna povezanost između smrtnosti i otvorenosti ili ugodnosti nije utvrđena.
„Naš rad pokazuje da način na koji razmišljamo, osjećamo i ponašamo se nije povezan samo sa zadovoljstvom životom i društvenim odnosima, već i s tim koliko dugo živimo“, izjavila je dr. Máire McGeehan, docentica na Univerzitetu u Limericku i voditeljica studije.
Istraživanja naglašavaju duboku povezanost uma, tijela i dugovječnosti. Dr. Páraic S. Ó Súilleabháin, jedan od autora studije, zaključio je: „Ličnost je ključni pokretač zdravlja i dugovječnosti, s efektima slične jačine kao i općeprihvaćeni javnozdravstveni faktori poput socioekonomskog statusa.“
