Istraživanje: Da li genetika ili ishrana imaju veći efekat na dugovječnost?

Iako se često šaljivo kaže da je najbolji način da produžimo svoj životni vijek biranje "dobrih roditelja", nova studija objavljena u časopisu Nature donosi nove spoznaje o tome koliko zapravo geni, u poređenju s načinom života, utiču na dugovječnost.

Već dugo je poznato da su ljudi s dugovječnim roditeljima i djedovima skloniji živjeti duže, što sugerira da genetika ima značajnu ulogu u određivanju životnog vijeka. Ipak, način života, naročito ishrana i fizička aktivnost, također igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja u starosti i produženju životnog vijeka.

Studija, koja je uključivala eksperiment na 960 miševa, ispitala je učinke različitih modela kalorijske restrikcije kako bi se istražilo što više doprinosi dugovječnosti — geni ili dijeta. Istraživači su koristili genetski raznolike miševe, što je važno jer većina laboratorijskih istraživanja koristi genetski slične životinje, a ljudska populacija je mnogo raznovrsnija. Tako su pokušali bolje simulirati stvarne uvjete kod ljudi.

Glavno otkriće bilo je da genetika igra veću ulogu u dugovječnosti nego bilo koji model prehrambenih ograničenja. Miševi koji su genetski predisponirani za duži život živjeli su duže, bez obzira na promjene u prehrani. S druge strane, miševi s kraćim životnim vijekom pokazali su poboljšanja nakon kalorijske restrikcije, ali nisu dostigli dugovječne jedinke.

Iako je smanjenje kalorija produžilo životni vijek svih miševa, u najekstremnijem modelu ograničenja, gdje su miševi dobivali 40% manje kalorija, primijećeni su fizički problemi poput smanjenja imuniteta i gubitka mišićne mase. To bi u vanjskom svijetu moglo negativno utjecati na njihovo zdravlje i dugovječnost.

Važno je napomenuti da rezultati ove studije možda nisu direktno primjenjivi na ljude. Naime, kontrolna grupa miševa imala je neograničen pristup hrani, što nije realan prikaz ljudske ishrane. Također, povećana fizička aktivnost u grupi s najviše ograničenja kalorija može biti dodatni faktor koji je doprinio produženju života.

Iako ne možemo birati svoje gene, ova studija pokazuje da način života, uključujući ishranu i fizičku aktivnost, može pozitivno utjecati na dugovječnost, bez obzira na naše genetske predispozicije.