Gljivica otporna na antibiotike bi moga uzeti 40 miliona života u narednih 25 godina - studija

Nova studija objavljena u časopisu The Lancet upozorava da bi do 2050. godine infekcije otporne na antibiotike mogle odnijeti živote skoro 40 miliona ljudi. Istraživači navode da su infekcije otporne na lijekove dovele do smrti više od milion ljudi godišnje u periodu između 1900. i 2021. godine.

Prema izvještaju, broj smrtnih slučajeva usljed ovih infekcija mogao bi porasti na skoro dva miliona godišnje do 2050., što bi značilo da bi u narednih 25 godina gotovo 40 miliona ljudi moglo izgubiti život zbog ovih infekcija. Istraživači vjeruju da bi životi trećine tih ljudi mogli biti spašeni ako bi imali širi pristup boljem liječenju i odgovarajućim antibioticima.

Antimikrobna rezistencija bakterija (AMR) javlja se kada bakterije evoluiraju i postanu otporne na lijekove, što čini uobičajene bolesti poput pneumonije, urinarnih infekcija i dijareje smrtonosnim. Ova prilagodba bakterija koja im omogućava da nadžive medicinske tretmane uzrokuje „tihu pandemiju“ koja, prema riječima stručnjaka, zahtijeva hitno djelovanje.

„Prijetnja patogenima gljivičnog porijekla i otpornost na antifungalne lijekove, iako rastući globalni problem, izostavljeni su iz javnih rasprava“, izjavio je Norman van Rhijn, molekularni biolog sa Univerziteta u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Međunarodni tim naučnika, uključujući van Rhijna, apelovao je na farmaceutsku industriju i vlade da obrate pažnju ne samo na bakterije. Upozorili su da, ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci, gljivične infekcije mogu godišnje zaraziti 6,5 miliona ljudi i odnijeti 3,8 miliona života.

„Nerazmjerna pažnja posvećena bakterijama zabrinjava jer su mnogi problemi s otpornosti na lijekove posljednjih desetljeća bili rezultat invazivnih gljivičnih bolesti, koje su uglavnom nedovoljno prepoznate od strane zajednice i vlada“, navodi van Rhijn u izvještaju.

Trenutno postoje samo četiri sistemske klase antifungalnih lijekova, a rezistencija je sve češća i u okviru tih klasa. Iako su se u posljednjim desetljećima pojavili novi antifungalni lijekovi, utrka između patogena i medicine se ubrzava.

„Čak i prije nego što ovi lijekovi stignu na tržište nakon godina razvoja i kliničkih ispitivanja, poljoprivredna industrija razvija fungicide sa sličnim načinom djelovanja, što dovodi do unakrsne rezistencije kod prioritetnih patogena“, objasnili su istraživači.

Antifungalna zaštita također je ključna za sigurnost hrane, ali stručnjaci ističu da se mora pronaći ravnoteža između sigurnosti hrane i sposobnosti da se tretiraju trenutni i budući otporni gljivični patogeni.