Ako ograničite ispijanje kafe na ovo vrijeme smanjujete rizik od rane smrti

Istraživanje objavljeno u European Heart Journal donosi nova saznanja o vremenskom rasporedu konzumacije kafe i njenim zdravstvenim benefitima. Rezultati ukazuju na to da je ograničavanje unosa kafe na jutarnje sate najkorisnije za zdravlje srca i dugovječnost.

Prema glavnom autoru studije, dr. Lu Qiju sa Univerziteta Tulane, ovo je prvo istraživanje koje proučava obrasce vremena konzumacije kafe i njihove učinke na zdravlje. „Uobičajeno ne dajemo preporuke o vremenskom rasporedu ishrane, ali možda bismo o tome trebali razmišljati u budućnosti“, izjavio je Qi, piše CNN.

U umjerenim količinama

Mnogima omiljena grickalica mogla bi biti ključna za suzbijanje holesterola

Studija je obuhvatila podatke o ishrani i zdravlju 40.725 odraslih osoba starijih od 18 godina, prikupljene u periodu od 1999. do 2018. godine. Učesnici su pružili detalje o unosu kafe u tri vremenska intervala: jutro (4:00-11:59), poslijepodne (12:00-16:59) i večer (17:00-3:59). Ispitivanje je obuhvatilo i običnu i bezkofeinsku kafu.

Rezultati pokazuju da je konzumacija kafe samo ujutro povezana sa 16% manjim rizikom od prerane smrti i čak 31% manjim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, u poređenju s onima koji uopšte ne piju kafu. Kod onih koji su kafu konzumirali tokom cijelog dana, nije uočeno smanjenje rizika.

Zašto je jutarnja kafa bolji izbor?

Naučnici smatraju da kasnija konzumacija kafe može poremetiti cirkadijalni ritam i nivoe hormona poput melatonina, što može povećati rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Uz to, kafa sadrži antioksidanse koji smanjuju upale u tijelu, što dodatno doprinosi zaštiti srca.

Iako istraživanje ima ograničenja – poput subjektivnih procjena učesnika i nemogućnosti isključivanja svih faktora uticaja – stručnjaci ističu značaj ovih nalaza. Vanessa King, dijetetičarka i nutricionistkinja, naglašava da je kardiovaskularna bolest vodeći uzrok smrti u Americi te da su rezultati relevantni za javno zdravlje.

Za one koji žele ograničiti unos kafe na jutarnje sate, stručnjaci preporučuju postepenu prilagodbu, poput razblaživanja popodnevnih napitaka ili povećanja unosa vode. Također, redovno provjeravanje zdravstvenog stanja, uključujući nivo vitamina D i željeza, može pomoći u pronalaženju uzroka umora koji nije povezan s kofeinom.

Dok se ne dobiju dodatni dokazi, stručnjaci savjetuju da se slijede preporuke ljekara ili nutricioniste o unosu kofeina. Jutarnja kafa, bilo obična ili bezkofeinska, mogla bi biti ključni korak ka zdravijem i dugovječnijem životu.