Sedam kilometara za slavlje, 21 za brigu, šta se dešava na Koridoru 5c

Novoizgrađena poddionica autoceste na koridoru 5c Doboj-Jug - Medakovo, dužine sedam kilometara, puštena je u promet u ponedjeljak.

Koridor na rate

- Korisnicima autoceste stavlja se na raspolaganje novi dio koridora 5c, čime se unapređuju cestovna povezanost, sigurnost i kvalitet saobraćaja, kažu u JP Autoceste Federacije BiH.

Vozači su, čini se, odavno naučili kako se nositi s pričom o koridoru 5c - uz dozu ironije. Godine čekanja, probijanja rokova i afera učinile su da se svaki novi kilometar dočeka uz komentare: “Kako se hvalite, k’o da ste otvorili trista kilometara”, “Nekoliko kilometara, pa to je historijski uspjeh”, “E, to će kompletirati za sto godina”, “Ovo je sramota i objaviti”...

Kad se sve sabere i oduzme, ni računica načelnika Tešnja Suada Huskića nije za slavlje.

- Sedam kilometara je završeno, a na 21 kilometru je prazno gradilište od marta 2026. godine (Medakovo - Ozimice), 25 posto sam sretan, 75 posto tužan ili ljut... Radostan sam zbog puta Tešanj - Tešanjka, uređenog korita i potencijala koji ćemo ostvariti “jednog dana” završetkom autoputa prema Doboju i Žepču. Tužan sam i zabrinut zbog zaustavljenih radova, srušenih i neizgrađenih mostova, razrušenih lokalnih puteva i “nikakvih” zaobilaznica, zatrpanih korita... Samo mogu kazati da smo kao lokalna zajednica od početka bili podrška, korektiv i “amortizer” za sve probleme mještana i izvođača. Proveli smo 1.600 potpunih eksproprijacija, uklonili 78 stambenih objekata i “pomjerili” 270 osoba. Koridor prolazi kroz devet mjesnih zajednica i 14 naseljenih mjesta. U zoni gradilišta, jedan kilometar lijevo i desno, živi 10.000 stanovnika. Imali smo više od 700 prekida električne energije, interneta, vodovoda i kanalizacije, rekao je Huskić.

Ključni pravci kasne, pa koridor 5c više liči na slagalicu nego na završenu priču. Rokovi probijeni, radovi stoje, a posla ima i za istražitelje. Zbog sumnje na korupciju i netransparentno trošenje novca u izgradnji pojedinih dionica na koridoru 5c, u JP Autoceste FBiH ušli su i istražitelji Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) i češljali dokumentaciju.

- Autoceste FBiH potvrđuju da su predstavnici Evropskog ureda za borbu protiv prevara izvršili službene aktivnosti u prostorijama društva radi prikupljanja dokumentacije koja se odnosi na određene projekte na koridoru 5c i postupke javnih nabavki provedenih po međunarodnim procedurama od 2018. do 2022. godine. Vjerujemo da se kroz zakonite i nezavisne postupke stvara prilika da se, prvi put nakon mnogo godina, na potpuno nezavisan i zakonit način rasvijetle sve okolnosti koje su obilježile realizaciju pojedinih infrastrukturnih projekata, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

Ističu da se postupak koji vodi Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) odnosi na sasvim drugi predmet, dionicu Ozimice - Poprikuše.

- Nažalost, cestogradnja, bez obzira na to da li je riječ o brzim cestama, autoputevima, nekakav je mamac, pogotovo tuneli, za korupciju, za neke mutne radnje, za izvlačenje novca... Ko ima interes? Određene političke elite i privatni interesi. Ko nema interes od toga? Građani, vozači, privreda, rekao je federalni zastupnik NiP-a Admir Čavalić.

Hoće li sumnje u korupciju zakočiti ono što već svakako ide presporo - izgradnju koridora 5c?

Pravosuđe žmiri

- Zašto još nemamo mrežu autoputa iako dvadeset godina čekamo na nju?! Silan novac se ulaže, a koji se, izgleda, kroz koruptivne radnje dalje distribuiše podobnima umjesto da ide u same projekte. Zaista je ogroman novac uložen u sve projekte autoputeva u Bosni i Hercegovini. Naši nadležni organi očigledno nemaju kapaciteta ili nemaju volju to da istraže. Vidimo da su se uključile i Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, da su reagovali, čak su obustavili i finansiranje dijela projekta, upravo zbog ozbiljnih sumnji u koruptivne radnje, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH za Oslobođenje.

Ističe da mediji gotovo svakodnevno ukazuju na afere koje prate izgradnju autoputeva.

- Imamo ozbiljne indicije, možemo ih slobodno tako nazvati, međutim, ni to nije dovoljno našim pravosudnim organima da pokrenu istragu, kaže Ožegović.