Put ka EU najbolja je odbrana od Rusije

Na evropski put Bosne i Hercegovine sručilo se kamenje. Naša zemlja nema mnogo razloga za zadovoljstvo. Kaskamo u reformama, zakoni su na čekanju, a političke elite blokiraju sve što stignu zarad ličnih i partijskih interesa.

Iz Evropskog parlamenta poruke su jasne: “Pozivamo političke lidere BiH da obnove svoju predanost članstvu u EU i bez odgađanja provedu dugo očekivane reforme.”

Stvarni problemi

“Parlament također poziva na prekid opstrukcionizma, politički motiviranih veta i razdorne retorike, koji ometaju težnje zemlje prema EU”, naglasili su europarlamentarci u Rezoluciji o BiH, potvrdivši svoju podršku pristupanju zemlje EU na temelju jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Pozvali su i na reforme koje bi ojačale demokratske institucije zemlje i omogućile održavanje vladavine prava. Akcentirali su da je itekako važna i borba protiv protiv korupcije i organizovanog kriminala, te garancija temeljnih prava za sve građane.

Parlament je osudio kontinuiranu saradnju vlasti entiteta RS s ruskim službenim i sankcioniranim subjektima, ističući rizike za sigurnost i stabilnost BiH. Osudio je i lobiranje koje provodi Vlada entiteta RS, koje je usmjereno na osiguravanje međunarodne potpore za njezino otcjepljenje ili osporavanje mandata visokog predstavnika.

Iz Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH naglasili su da su u dokumentu koji je usvojio EP prepoznata ključna upozorenja i preporuke civilnog društva o stanju demokratije, vladavine prava i procesa evropskih integracija u našoj zemlji.

- Iako ovakvi izvještaji ne mogu zamijeniti domaće političke odluke i reforme, oni imaju značajnu političku težinu jer identificiraju prepreke koje institucije BiH više ne mogu ignorirati, naveli su iz Inicijative, uz opasku da EP upozorava na kontinuirane političke blokade, zloupotrebu mehanizama odlučivanja i institucionalne opstrukcije koje usporavaju donošenje i provođenje reformi povezanih s evropskim integracijama.

Istakli su i da evropski put BiH nije vlasništvo nijedne političke stranke, institucije ili nivoa vlasti, te da politički akteri moraju prestati s blokadama, političkim ucjenama i simuliranjem reformi.

- Potrebno je hitno usvojiti ključne zakone, uspostaviti funkcionalan sistem koordinacije evropskih integracija, osigurati stvarno uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka i ispuniti preuzete obaveze iz Plana rasta, saopćili su iz Inicijative.

O pitanju proširenja EU intenzivno se razgovaralo i na sastanku Evropskog vijeća krajem sedmice. Iako je u fokusu razgovora, između ostalog, bila Ukrajina, ali i odnosi sa Rusijom, nije izostavljen ni zapadni Balkan.

Uoči sastanka mađarski premijer Péter Magyar ponovo je upozorio da EU ne smije slati poruku da Ukrajina može napredovati brže od zemalja zapadnog Balkana koje godinama čekaju. Podvukao je da bi ubrzano otvaranje klastera s Ukrajinom, bez jasnog poštivanja redovne procedure, poslalo “vrlo negativan signal” državama zapadnog Balkana.

- Stavovi o pristupanju Ukrajine EU su podijeljeni. Mađarska zagovara proces zasnovan na zaslugama. EU ne može zaobići zemlje zapadnog Balkana koje pregovaraju godinama s drugačijim modelom procesa proširenja, jer to ne bi bilo ni pošteno ni pragmatično, rekao je Magyar, a prenijeli su mađarski mediji.

U zaključcima nakon sastanka Evropskog vijeća, navedeno je da Vijeće pozdravlja održavanje Samita EU-zapadni Balkan u Tivtu koji je doprinio novom zamahu u procesu proširenja.

Postepena integracija

- Podsjećajući na svoje prethodne zaključke, Evropsko vijeće ponavlja da će EU nastaviti blisku saradnju sa zapadnim Balkanom i podržavati njihove reformske napore na putu ka članstvu u EU, poručeno je.

Naglašeno je i da Evropsko vijeće ostaje posvećeno unapređenju postepene integracije između EU i regije tokom procesa proširenja na način koji je zasnovan na zaslugama i koji je reverzibilan.

U međuvremenu, Evropska komisija je u petak objavila da najnovija istraživanja pokazuju da podrška pristupanju EU ostaje visoka među partnerima u procesu proširenja.

- Rezultati pokazuju da podrška pristupanju EU ostaje snažna među partnerima u procesu proširenja, a građani i dalje povezuju bliže veze s EU s većom sigurnošću, ekonomskim prilikama i boljim izgledima za mlađe generacije, saopćeno je iz EK-a.

Komesarka za proširenje EU Marta Kos jasno je poručila: “Kao što pokazuju najnovije ankete, građanima u partnerskim zemljama u procesu proširenja jasno je šta bliže veze s EU znače u praksi - jači mir i sigurnost, bolje ekonomske prilike i bolji izgledi za sljedeću generaciju.”

Prema rezultatima istraživanja, više od 60 posto ispitanika u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH je za pridruživanje EU, dok podrška u Srbiji iznosi 31 posto.

A da naša zemlja nije ostvarila napredak nakon marta 2024. kada smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, svjesni su i domaći političari. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić (HDZBiH) za FTV je rekao da nismo napravili značajan iskorak nakon odluke o otvaranju pregovora.

- Trebali smo to iskoristiti pametnije jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj EU razgovara, rekao je Brkić.

Dodao je da su političke krize i dnevnopolitička prepucavanja usporili naš evropski put.

Dr. Marika Djolai: Razočaravajuće je da rukovodstvo RS-a ne uči iz slučaja Orbán

Najbolja odbrana

Politička analitičarka dr. Marika Djolai uvjerena je da evropske snage i institucije žele vidjeti progres BiH na evropskom putu. Spremne su da pruže podršku.

- Ali je ta podrška uslovljena time da se ispoštuju principi jedinstvene države, suverene i teritorijalno ujedinjene. Evropa nije zainteresovana za fragmentiranu zemlju ili otcepljene teritorije, kaže dr. Djolai.

Stagnacija BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana veoma je, kaže, upečatljiva, pogotovo u odnosu na Crnu Goru, Albaniju, pa čak i Sjevernu Makedoniju.

- Ključni problemi nastavljaju da budu zarobljena država i odsustvo političke volje da se fokusira na proces integracija. Mnogi politički lideri i dalje su fokusirani na nacionalna pitanja koja ne mogu biti osnov za reforme, ističe naša sagovornica.

Govoreći o ruskom utjecaju, upozorava da je on u svojoj destruktivnoj orijentaciji veoma opasan za BiH.

- Razočaravajuće je da rukovodstvo RS-a ne uči iz slučaja bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána i da svesno bira da bude manipulisano od Rusije. Razočaravajuće je da nije svesno opasnosti koju nosi takvo ponašanje, umesto da budu dio Evrope, kaže dr. Djolai.

Evropski put ujedno je, kaže naša sagovornica, i najbolja odbrana od Rusije, ali se politički lideri moraju usaglasiti oko odnosa prema ruskom utjecaju.

- BiH je u srcu Evrope i zaista nema potrebe da sebe dovodi u poziciju da bude daleka i zapostavljena periferija Rusije, ističe naša sagovornica.

Zaključuje da je za EU ova borba ključna za dugoročnu stabilnost - i regionalnu i evropsku.