Prema potrošačkoj korpi, za hranu treba 1,400 KM - "Jadno je koliko su nam male plate, radimo kao robovi"

Potrošačka korpa/
Korpa za august iznosi 3.379,30 KM, a prosječna plaća 1.351 marku
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za august 2024. godine iznosi 3.379,30 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za juni 2024. iznosila je 1.351 KM. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir se uzima prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): Prehrana – 38,84 posto, stanovanje i komunalne usluge – 12 posto, higijena i održavanje zdravlja – 7,80 posto, obrazovanje i kultura – 20,71 posto, odjeća i obuća – 10,65 posto, prevoz – 4,08 posto i održavanje domaćinstva – 5,92 posto.

Kategorije i stavke

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojani su troškovi za 10 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki. Kako bismo našim građanima približili šta zapravo znače ovi postoci i stavke, tražili smo pojašnjenje od SSSBiH, koji ima metodologiju izračuna potrošačke korpe.

Iznos sindikalne potrošačke korpe koji svakog mjeseca obračunava Savez samostalnih sindikata BiH predstavlja iznos minimalnog troška života jedne četveročlane porodice koja ima riješeno stambeno pitanje.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Potrošačka korpa nije ista za Mostar, Foču, Posušje, Odžak... Mostar i Sarajevo su u nekih stotinjak maraka skuplji od ostalih, ističe Bago

- S obzirom na to da se ne može napraviti procjena troškova iznajmljivanja stambenog prostora, kao ni iznos kreditnih zaduženja stanovnika, ti iznosi se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna potrošačke korpe. Iz tog razloga svakog mjeseca su stvarni troškovi života, nažalost, za većinu građana i viši od onih koji su prikazani u našoj potrošačkoj korpi. Prilikom izračuna se uzimaju stvarne cijene proizvoda u tri trgovačka lanca, s tim da se vodi računa o tome da se uvijek uzimaju cijene za iste proizvode (ista gramaža, isti proizvođač), a kako bi se moglo pratiti kretanje cijena. U kategoriji Prehrana se obračunavaju iznosi za ukupno 94 različite namirnice, s tim da se svakog mjeseca, u ovisnosti o tome o kojem je mjesecu, odnosno godišnjem dobu riječ, objavljuju podaci za 82-86 namirnica. Podijeljene su u nekoliko kategorija: brašno i proizvodi od brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, voće i povrće, začini i dodaci jelima, te slatkiši. Kada je riječ o količinama, one su određene na osnovu nutricionističkih mjerila koja se odnose na minimalne unose hranjivih materija, te su prilagođene našem podneblju, kazali su nam iz SSSBiH.

Dalje navode da se u kategoriji Prevoz uzimaju iznosi cijena četiri mjesečne karte u Kantonu Sarajevo (dvije radničke i dvije đačke).

image

Mnoge vannastavne aktivnosti u BiH se, nažalost, plaćaju

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- U kategoriji higijena se uzimaju cijene za 11 osnovnih higijenskih proizvoda. Kada je riječ o kategoriji Obrazovanje i kultura, u obzir se uzimaju cijene karata za kino i pozorišne predstave, te vannastavne aktivnosti za učenike koje se plaćaju. U mjesecu augustu i septembru, u ovoj kategoriji se izračunavaju i troškovi nabavke knjiga i školskog materijala za jedno dijete iz osnovne i jedno iz srednje škole, objašnjavaju.

Kategorija Stanovanje i komunalne usluge se odnosi na troškove stanovanja porodice u stanu površine 60 kvadratnih metara.

- Tu ulaze troškovi potrošnje vode, električne energije, održavanja zajedničkih prostorija, odvoza otpada, grijanja, te telefona, TV i interneta. Kako je nemoguće napraviti procjenu troškova iznajmljivanja stambenog prostora, jer varira u odnosu na površinu stana, grad pa čak i dio grada u kojem se stambena jedinica nalazi, te troškove ne prikazujemo u potrošačkoj korpi, zaključuju.

(Ne)kvalitetan život

Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura, kaže za Oslobođenje da prema potrošačkoj korpi jedna osoba u porodici mora da radi k’o rob samo da bi platila hranu. U suštini odričemo se, smatra, svega i svačega, izgubili smo vezu sa normalnom kvalitetom življenja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Troškovi iznajmljivanja stambenog prostora ne ulaze u korpu, jer je nemoguće napraviti procjenu pošto cijena varira između gradova, ali i od naselja do naselja

- Formiranje cijena je slobodno, pa smo došli do problema - po svim normativima samo za hranu treba oko 1.400 KM. A to je otprilike prosječna plaća. Znači, faktički jedno radi samo za hranu. Evo, u Njemačkoj treba 30 posto prosječne plaće za hranu, a kod nas čitava. Jadno je da su kod nas plaće male, a davanja na plaću velika. To se treba smanjiti da nam plaća bude veće, objašnjava on.

Naglašava i da nije ista potrošačka korpa za svaki grad.

- Nije ista za Mostar, Foču, Posušje, Odžak... Mostar i Sarajevo su u nekih stotinjak maraka viši, tvrdi Bago.

On smatra da bi se stvari mogle poboljšati kad bi lokalne zajednice utjecale na neke stavke.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Nije uredu da roditelji plaćaju djeci kulturu, sport, to je dužnost lokalne zajednice ako misli investirati u djecu. Nevjerovatno je da nam vrtići nisu besplatni, a mi smo u demografskom mraku. Znači, sve se može riješiti, ali je nama bitno da se zabavimo temama koje nas nerviraju i dijele, zaključuje on.