KVPFBiH mora odgovarati za (ne)rad

Početkom avgusta iz Ministarstva finansija FBiH istakli su kako je pri kraju izrada novog zakona o KVP-u kojim će biti zaokružena reforma tržišta kapitala, te da se zakon u proceduri očekuje u septembru. Mislite li da je realno očekivati sazivanje Parlamenta FBiH u izbornoj kampanji, odnosno kad se privreda uopšte može nadati ovom rješenju, budući da ističe mandat članovima KVP-a?

- To su dobre vijesti iz Ministarstva finansija FBiH. Međutim, pitanje je da li će se ovo usvojiti pri kraju aktuelnog mandata. Postoje minimalne, napominjem minimalne šanse da imamo još jednu sjednicu tokom septembra. Ali, i ako bude (šanse ispod 1%), onda teško da će se na dnevnom redu date sjednice naći ova zakonska rješenja.

Zaštita dioničara

Svejedno, dobro je da se Ministarstvo finansija FBiH konačno uključilo, uhvatilo ukoštac sa ovom problematikom - to smo upravo i zagovarali preko Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku. Već godinama unazad parlamentarci traže reforme. FBiH zaslužuje funkcionalno i dinamično tržište kapitala. Zakoni su prvi korak u datom procesu.

Koje promjene očekujete? Da li će biti uvažene primjedbe dioničara koje su se mogle čuti tokom javnih saslušanja u Parlamentu FBiH?

- Očekujem da se ide u pravcu dinamiziranja tržišta kapitala, sa naglaskom na više transparentnosti i predvidljivosti funkcionisanja ključnih aktera. To vjerovatno znači institucionalno jačanje KVP-a, jasnije kriterije za imenovanje članova, stroža pravila o sukobu interesa, transparentnije odlučivanje te konkretnu odgovornost za rad i nerad Komisije. Posebno očekujem bolju zaštitu malih i manjinskih dioničara, efikasnije sprečavanje zloupotreba povezanih lica, manipulacija vlasništvom i izvlačenja vrijednosti iz društava, kao i dostupniju sudsku i upravnu zaštitu. Reforma treba otvoriti prostor i za nove investicijske proizvode, fondove i jednostavniji pristup domaćih građana uređenim tržištima kapitala. Moramo iskoristiti potencijal novih tehnologija. Ako ključne primjedbe budu izostavljene, predložit ću amandmane, naročito u dijelu zaštite manjinskih dioničara, transparentnosti rada Komisije, sukoba interesa i djelotvornih pravnih lijekova. Očekujem i da se otvori pitanje postojanja drugostepenog organa odlučivanja za KVP.

Kao predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, istakli ste kako je tokom tematske sjednice o KVP-u prof. Matej Živković govorio o tome da se članovi KVP-a ponašaju kao zaseban entitet. Hoće li promjene Zakona ukinuti imunitet članovima Komisije i uvesti drugostepeni organ odlučivanja?

- Čekam date izmjene da stignu u parlamentarnu proceduru, tako da je još rano govoriti o potpunom sadržaju zakonskih rješenja. Svejedno, mišljenja sam da mora postojati drugostepeni organ odlučivanja i to, prije svega, zarad pravne, ekonomske i druge sigurnosti, predvidljivosti. Tako da je sasvim izvjesno očekivati navedeno - bilo kao prijedlog, ili pak kao amandmansko rješenje.

Spremate li se za nastup pred Ustavnim sudom BiH? I mogu li lokalne zajednice konačno dobiti bitku protiv kladioničarskog lobija i stranaka koje taj lobi finansira? Čudi li Vas što je na strani kockarnica ministar finansija FBiH Toni Kraljević?

- Da, jer se to i očekuje. Prije svega, želim naglasiti da ovoj tematici pristupam akademski, kao profesor ekonomije prije svega, ne populistički. Prošle godine sam imao priliku razgovarati i sa profesorom Danom Arielyjem sa Duke univerziteta o ovoj temi - bihevioralna ekonomija se bavi navedenim. Razgovarao sam i sa legendarnim Nassimom Nicholasom Talebom. Iskreno me interesuju rješenja, jer je tematika toliko kompleksna da ne možemo imati parcijalni pristup. Ako hoćemo stvarnu pobjedu, onda moramo djelovati sa nivoa entiteta, odnosno FBiH, gdje su ključne nadležnosti. Nisam siguran zašto je HDZ protiv toga. Da li zaista kladioničarski lobiji finansiraju HDZ ili ne, to ostavljam kao dilemu - jer je nejasno zašto HDZ apsolutno ignoriše ovu problematiku. Navest ću da je kolega Slaven Raguž (HRS) također predlagao dobra zakonska rješenja.

Uz podršku ovoj inicijativi, na čemu još radite zajedno sa bh. inovatorom Selmirom Mujagićem?

- Bavimo se pitanjem koncesija u FBiH također, kao i zaštitom zviždača i uopšteno borbom protiv korupcije i malverzacija u našem društvu. Dajem apsolutnu podršku aktivisti Selmiru Mujagiću. Vjerujem da je pokazao kojim putem treba ići. Sada je na nama u Parlamentu FBiH da to sve implementiramo. Kada je riječ o koncesijama - tražimo da se sve koncesije dodjeljuju putem javnog tendera, uključujući i one pokrenute samoinicijativnom ponudom, kako bi se spriječile pogodbe bez konkurencije.

Tražimo uspostavljanje javnog elektronskog registra svih koncesija, sa podacima o naknadama, uplatama i dugovanjima koncesionara. Predlažemo da se nakon isteka ugovora koncesija ne može automatski produžiti, nego mora biti raspisan novi tender, uz naknadu utvrđenu prema aktuelnoj tržišnoj vrijednosti. Dodano, tražim reviziju svih važećih federalnih koncesionih ugovora kako bi se utvrdili dugovi, izvršavanje obaveza i opravdanost ugovorenih naknada. Sve ovo sa ciljem zaštite javnog dobra FBiH.

Reagovali ste čim se oglasio EPBiH o ispuštanju čvrstih čestica iz Bloka 4 Termoelektrane Tuzla. Resorni ministar traži ostavke, direktor TE odgovara da se ovako nešto svako malo desi... Je li i ovo tek jedan od primjera u kakvom nam se stanju nalazi energetski sektor?

- Jeste, i nervira me nekakva normalizacija ovakvih pojava - u 21. stoljeću, na tlu Europe. EPBiH je na kraju priznao da je došlo do ispuštanja čvrstih čestica iz Bloka 4, emisije su bile izvan regularnih okvira. Ali, to je trajalo danima i na početku su bili samo šutnja, muk, potpuni izostanak informacija.

Priznanja bez ostavki

Istina je da ovo pokazuje da je energetski sektor u problemima i da se ti problemi nekako nastoje prebaciti na građane. Bilo preko računa, ili u Tuzli još direktnije putem karcinoma i drugih oboljenja koji mogu nastati zbog ovakvih situacija. Sad vidimo da svi nešto priznaju, ali bježe od pomisli da se preuzme odgovornost i podnese ostavka.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković govorio je o tome da sastanaka između predstavnika trojke nema odavno. Šta možete iščitati iz činjenice da se zadnju godinu iz Vlade u proceduru puštaju većinom zakoni iz resora HDZ-a BiH, dok za one iz NiP-a i Naše stranke prolaza nije bilo?

- Bilo je za očekivati određeno distanciranje, turbulencije zbog izborne godine. To se dešava među svim političkim akterima - uključujući i članove trojke. Ipak, ne u ovoj mjeri. Mislim da to nije dobro i da najveću cijenu navednog plaćaju građani FBiH. Nema konstruktivnosti u političkim prepucavanjima. Uzmimo npr. Prijedlog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u FBiH - reformski, koristan zakon, ali je (p)ostao žrtva odnosa unutar trojke (plus HDZ-a). SDP i HDZ nastoje monopolizirati političke procese na nivou FBiH. To nije dobro za građane, jer zadnje što nam treba jeste dodatno zarobljavanje naših institucija.