Gradovi i FBiH gube zbog neradne nedjelje, olakšice malim trgovinama se sve manje spominju

Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima bi se omogućilo malim trgovinama da rade nedjeljom i to vlasnik trgovine ili članovi uže porodice, koje je još prošle godine pripremilo federalno Ministarstvo trgovine, do danas nisu uvrštene u dnevni red neke od sjednica federalne Vlade. Štaviše, o tome se danas sve manje govori.

Susjedna područja

Radnicima u trgovinama širom Federacije BiH nedjelja ostaje neradna. Izuzeće od neradne nedjelje, podsjetimo, u decembru 2024. godine je odlukom Vlade FBiH dobilo samo Orašje. U odluci koju je prethodno usvojio GV Orašje i uputio Vladi, obrazložen je zahtjev za izuzeće. Najprije je naveden specifičan geografski položaj, da je grad na granici sa Hrvatskom i blizu je Brčko distrikta, tako da veliki broj kupaca dolazi iz susjednih područja, a posebno iz Hrvatske.

Također, značajan dio prihoda dolazi od turista i kupaca iz inostranstva i procjena je bila da bi neradna nedjelja dovela do značajnog pada prometa u trgovini i odlaska kupaca u druga mjesta. Šta se u ovom gradu promijenilo do danas, odnosno šta je Orašje dobilo time što trgovine rade nedjeljom, pitali smo predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Orašje Stanka Vincetića.

- Ono što smo imali reći kad smo donosili odluku, stoji i danas. I mi bismo voljeli da je neradna nedjelja, ali na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. To bi bilo pravedno i pošteno. Međutim, kad pogledate kartu i gdje se nalazi Orašje, sve je jasno. Okruženi smo Brčko distriktom i Republikom Srpskom, gdje svi nesmetano rade, a i pogranično smo područje i poprilično ovisni od onih koji dolaze preko granice u šoping-turizam. Ništa se tu nije značajnije promijenilo u zadnjih, evo, godinu i po, rekao nam je Vincetić.

Federalna Vlada je nedavno donijela odluku, na prijedlog Ministarstva trgovine, kojom su općinama Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Ustikolina, Velika Kladuša i Sapna te gradovima Visoko i Konjic odbijeni zahtjevi za ukidanje neradne nedjelje. Kako je navedeno u obrazloženju, na osnovu dostavljenih podataka općina i gradova nisu ispunjeni ključni kriteriji za izuzeće. Uredbom Vlade FBiH propisano je da prijedlog za izuzeće mora sadržavati objektivne razloge i detaljna obrazloženja, uključujući podatke o padu prometa u trgovini na nivou lokalne zajednice u odnosu na isti period prethodne godine, podatke o smanjenju broja zaposlenih, opravdanost prijedloga sezonskog karaktera i period izuzeća u tim slučajevima.

Visoko je tražilo izuzeće zbog malih obrta, ali uzalud/Bojan Krajišnik

Almir Ljeskovica, predsjedavajući Gradskog vijeća grada Visoko, rekao je za Oslobođenje da je na neki način nepravedno to što je Orašje jedino dobilo izuzeće.

- Oni su poslali taj zahtjev i njima je odobreno, a tek poslije su uvedeni određeni kriteriji koje je realno nemoguće ispuniti da bi se to pravo ostvarilo. Grad Visoko je istovremeno turistički i privredni centar, te kao takav ima realnu potrebu da se u određenim periodima godine omogući rad tokom svih sedam dana u sedmici, posebno manjim trgovinama. Kroz inicijativu smo tražili fleksibilan model, koji bi omogućio rad nedjeljom prvenstveno malim i srednjim preduzećima, a naročito obrtima, gdje su vlasnici ujedno i radnici. Time bismo omogućili ljudima koji žele raditi da ostvare dodatnu zaradu, posebno u danima kada je najveća frekvencija turista u Visokom, a to je vikend, odnosno nedjelja. Poznato je da značajan broj trgovina i manjih poslovnih subjekata u našem gradu opstaje zahvaljujući sezonskoj potrošnji i prihodima koje ostvaruju u periodima pojačane posjete. Nedjelja je u tom smislu važan dan, jer tada Visoko bilježi veliki broj posjetilaca koji žele, ne samo obići turističke sadržaje već i kupiti domaće proizvode i osnovne potrepštine, ističe Ljeskovica.

Almir Ljeskovica: Visoko je privredni i turistički centar

Ekonomska vizija

Kako kaže, dugoročno gledano, najveći gubitak ne trpi samo Visoko, nego FBiH u cjelini.

- Već sada imamo situaciju da dio potrošnje odlazi u druge sredine, uključujući i gradove u RS-u poput Istočnog Sarajeva i Doboja, gdje je rad nedjeljom omogućen. Da ne bude zabune, ne govorim ovdje sa bilo kojim nacionalnim ili etničkim prizvukom, nego isključivo sa ekonomskog stanovišta. Ovdje želim istaći da je na djelu čista diskriminacija privrednih subjekata i građana FBiH, jer Bosna i Hercegovina je jedinstvena država sa jedinstvenim ekonomskim prostorom i jedinstvenom valutom, a zabranjuje se rad u jednom dijelu, i biću slobodan reći, ekonomski potentnijem dijelu države. Da postoji snažnija razvojna i ekonomska vizija trenutne vlasti, uvjeren sam da bi se prepoznala prilika da Visoko dobije izuzeće. Nažalost, ovakve odluke koje su više vođene populizmom nego ekonomskom logikom, direktno utiču na smanjenje privredne aktivnosti i konkurentnosti FBiH, kaže Ljeskovica, dodajući da će Visoko nastaviti da traži rješenja koja su u interesu građana i privrede.