Ciljanim mjerama protiv poskupljenja

Osnovne životne namirnice i drugi prehrambeni proizvodi među najvećim su izdacima građana, a svako novo poskupljenje direktno utiče na kućne budžete. Dok pažljivo biraju mjesta na kojima će kupiti jeftinije proizvode, građani negoduju i očekuju konkretne poteze vlasti kako bi lakše podnijeli skupoću.

Osnovni mehanizam

Mjera zaključanih cijena za ranije utvrđenih 100 proizvoda ostaje na snazi do kraja ove godine. Ali, kad razgovaramo sa građanima, većina njih je nezadovoljna jer se time, kažu nam, može uštedjeti vrlo malo novca. Pitali smo hoće li nadležni donositi nove odluke kojim će se spriječiti divljanje cijena.

- Federalno Ministarstvo trgovine kontinuirano prati kretanje cijena i spremni smo reagovati tamo gdje procijenimo da tržišna kretanja zahtijevaju intervenciju. Zaključane cijene za 100 proizvoda ostaju jedan od naših osnovnih mehanizama zaštite standarda građana, ali svakako nisu jedini instrument kojim raspolažemo. Već smo pokazali da možemo ciljano intervenirati tamo gdje se pojave najveći cjenovni pritisci. Ograničavali smo cijenu hljeba, marže na naftne derivate, marže na pelet. Naš pristup nije da administrativno kontrolišemo cijelo tržište, nego da reagujemo ciljano, tamo gdje podaci pokažu da je intervencija potrebna, rečeno je za Oslobođenje u federalnom Ministarstvu trgovine.

Ukoliko u narednom periodu dođe do novih poremećaja ili neopravdanih cjenovnih pritisaka, u Ministarstvu ističu da će predložiti dodatne mjere.

- One mogu uključivati ograničavanje marži za određene grupe proizvoda ili druge instrumente koje nam omogućava Zakon o kontroli cijena. Važno je naglasiti da posljednji statistički pokazatelji, ipak, pokazuju određeno smirivanje cjenovnih pritisaka. Federalni zavod za statistiku nastavlja mjesečno pratiti potrošačke cijene, a Ministarstvo će naredne poteze zasnivati upravo na podacima i stvarnim tržišnim kretanjima, pojašnjeno je.

Redžo Omerbašić, predsjednik Kluba potrošača Odžak, kaže za naš list da je mjera zaključanih cijena malo usporila rast cijena, ali da se ne može očekivati njihovo zamrzavanje.

- Vlastima prioritet mora biti poljoprivredna proizvodnja, da je stimulišu kako bi se stanovništvo ishranilo i da bi u konačnici hrana bila jeftinija. Imamo situaciju da se ne stimuliše proizvodnja mesa, pšenice, kukuruza... Sada smo imali sušu i nedostatak kukuruza odmah uslovljava i povećanje cijena mesa. Trebalo bi zabraniti uvoz mesa kako bismo se više posvetili stočarstvu i našoj proizvodnji mesa. Tu nam je slaba tačka i tu bi trebalo reagovati i Ministarstvo poljoprivrede. Mi u Posavini možemo čitavu BiH hraniti, ali džaba kada nema poticaja za proizvodnju u poljoprivredi i tu je problem, ističe Omerbašić.

Podsjećamo da je prije nekoliko dana federalna Vlada reagovala na rast cijena peleta i ograničila trgovačke marže na ovaj energent. Kako cijene goriva i dalje rastu, reagovalo je Ministarstvo trgovine, te je usvojena odluka o produženju primjene mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate za dodatnih 90 dana.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran upozorava da bi cijene goriva više od četiri KM po litru u BiH vjerovatno dovele do novog rasta cijena drugih proizvoda i usluga.

Roba i usluge

- To bi moglo otvoriti prostor za nova poskupljenja, pa čak i kod proizvoda čije trenutne cijene već ne odražavaju realne troškove. Kada je riječ o robi i uslugama koje bi prve mogle najviše osjetiti rast cijena, to su prijevoz i proizvodi i usluge koji su najviše vezani za troškove prijevoza. Naravno, zimski period, kada se energenti intenzivnije koriste za grijanje, mogao bi privremeno donijeti nešto izraženije posljedice. Ipak, ukupan efekat prvenstveno će zavisiti od kretanja cijena goriva, kaže Gavran.