BiH pred sivom listom FATF-a, posljedice će osjetiti građani, banke i privreda

Sve je manje vremena koje Bosna i Hercegovina ima za usvajanje zakona koji se odnose na oduzimanje i upravljanje imovinom i ograničavanje raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. MONEYVAL, mehanizam Vijeća Evrope koji prati nacionalne sisteme u oblastima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ranije je već pozvao našu zemlju da poboljša svoje mjere za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Pobuna iz RS-a

Objavljena procjena navodi umjerenu učinkovitost u devet od jedanaest područja, uključujući razumijevanje rizika, međunarodnu saradnju, korištenje obavještajnih podataka, te istrage. Međutim, u dva područja su neophodna značajna poboljšanja. Prema dostupnim informacijama, odluka o tome hoće li BiH ponovo završiti na sivoj listi FATF-a očekuje se na plenarnoj sjednici u junu 2026.

- Ovo pitanje je povezano sa reputacijskim rizikom, a negativan reputacijski rizik nije poželjan. Na koji način će se to odraziti na tržište, investicije i druga važna područja, zavisi zaista od mnogo faktora, ali sigurno da će otežati i onako tešku situaciju i interes investitora, uključujući i domaće i strane, ističe prof. dr. Ljiljan Veselinović sa Ekonomskog fakulteta UNSA, te napominje da postoje jasni kriteriji koji se od nas očekuju.

Još u februaru je Ministarstvo sigurnosti BiH organizovalo konferenciju o zaštiti trgovine i investicija, a u saopćenju je upozoreno da stavljanje države na sivu listu signalizira postojanje strateških nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

“Iako takva odluka ne podrazumijeva direktne sankcije, ona često dovodi do pojačanog nadzora međunarodnih banaka i investitora, usporavanja prekograničnih transakcija, povećanja troškova usklađenosti te negativnog utjecaja na priliv stranih investicija”, navedeno je.

Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje trebao bi se naći pred državnim delegatima na narednoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazanoj za 20. april. Ranije su Prijedlog usvojili Vijeće ministara, a potom i državni Predstavnički dom.

Kada je riječ o Zakonu o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom BiH, iz Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom ističu da je Ministarstvo pravde BiH 18. marta Vijeću ministara BiH uputilo Nacrt zakona koji je većim dijelom usaglasila Radna grupa koja je učestvovala u izradi, uz prisustvo EUSR/EUD-a, OHR-a, OSCE-a, UNODC-a i EUPA4BiH.

- Na predmetni nacrt zakona koji je upućen na VMBiH predstavnici Radne grupe iz Republike Srpske nisu dali saglasnost. Imali su primjedbe na član 3. zakona kojim je definisano da trajno oduzeta imovina postaje vlasništvo BiH, kaže nam direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Emir Bašić.

Objašnjava da predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i Ministarstva pravde RS-a predlažu da trajno oduzeta imovina koja se oduzme odlukama Suda BiH ostane u vlasništvu entiteta. Iz RS-a su, također, imali primjedbu i na formiranje ureda za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom u okviru Ministarstva pravde BiH, nakon što su odbili formiranje agencije na državnom nivou.

- Javnost je već upoznata sa prijetnjom stavljanja BiH na sivu listu FATF-a, međunarodne Grupe protiv pranja novca. Inače, FATF standardi su uspostavljeni za sve zemlje koje trebaju provesti usklađenosti u smislu financiranja terorizma, sprečavanja pranja novca s ciljem uspostavljanja sigurnosti financijskog tržišta. Provjere za BiH radio je Moneyval, tijelo Vijeća Europe, a nadležne institucije su bile u obavezi da usvoje i provedu neophodne reforme i usklade pravila u oblasti sigurnosti finansijskog tržišta koje je Moneyval preporučio, govori nam Bašić.

Emir Bašić: BiH bi postala rizičnija za ulaganja

Kada je riječ o posljedicama, Bašić ističe da su prve koji će osjetiti posljedice sive liste banke, odnosno bankarski sektor, jer se može desiti da banke iz inozemstva pooštre kontrolu transakcija iz BiH. To bi dovelo do kašnjenja uplata i isplata, otežanih inotransfera i dodatnih provjera klijenata.

- To bi direktno utjecalo i na privredu i kompanije u BiH, jer bi ove procedure umnogome doprinijele sporijem i neefikasnijem poslovanju, što opet u konačnici znači slabije privlačenje stranih investicija. BiH bi postala rizičnija za ulaganja, što bi direktno utjecalo na manji broj novih radnih mjesta, upozorava Bašić.

Kada je riječ o građanima, naš sagovornik napominje da bi posljedice osjetili naknadno kroz povećane kamatne stope, dok slabija privreda i manji priliv financija znače direktno i manji rast plata. Također, naglašava, to automatski utječe i na povećanje cijena hrane, goriva, energije.

Hitno postupanje

- Stavovi Moneyvala prema BiH su jasni i izričiti u pogledu neophodnosti usklađivanja sa međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Oni zahtijevaju hitno usvajanje i implementaciju ključnih zakonskih rješenja, tako da je jedini način da se ovo pitanje riješi usvajanje Nacrta zakona u Vijeću ministara BiH, a koji je argumentovan i koji predstavlja stavove većine članova Radne grupe, te da se nakon toga uputi u dalju parlamentarnu proceduru, zaključuje Bašić.

Iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske potvrdili su prijem našeg upita, te ćemo odgovor objaviti kada pristigne.

O Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20 sati ili na oficijelnom YouTube kanalu.