BiH nije napravila ni koraka ka novcu iz EU, stručnjaci upozoravaju da rokovi ističu
Bosna i Hercegovina je prije gotovo šest mjeseci, s godinu kašnjenja u odnosu na zemlje regije, poslala Plan reformi, sa više od 100 precizno navedenih tačaka, kako bi konačno dobila sredstva iz Plana rasta EU. Za našu državu planiran je iznos od gotovo milijardu eura. No, da bi sredstva počela stizati, potrebno je početi ispunjavati navedene reforme iz Plana. A institucije nisu napravile za pola godine ni najmanji korak.
Zaostali predmeti
Pasivnost nadležnih ide do nivoa da država nije stekla ni uslove da zatraži sredstva iz predfinansiranja, do sedam posto ukupnog iznosa, što je u slučaju BiH 68 miliona eura. Da bi to uspjela, potrebno je da na snagu stupe sporazumi o instrumentu i zajmu koje Evropska komisija zaključuje sa svakom državom.
A nakon toga, formula je jednostavna - provedena reforma donosi određenu svotu novca.
Tako usvajanje i provedba Zakona o VSTV-u, usklađenog sa evropskim standardima, donosi 14,5 miliona eura. Formiranje funkcionalnog žalbenog tijela, nakon usvajanja i provedbe novog zakona o Sudu BiH, nosi nešto više od sedam miliona eura.
Uvođenje efikasnog sistema provjere imovinske karte nosilaca pravosudne funkcije donosi gotovo 11 miliona eura. Također, gotovo 11 miliona eura će država dobiti ako, recimo, smanji za 50 posto broj zaostalih predmeta pred sudovima koji se tiču komunalnih računa.
- Evropske integracije se moraju hitno pomaći sa mrtve tačke. Nisam uspio objasniti predsjedniku Austrije kako to da zemlja koja ima na raspolaganju milijardu eura nije u stanju da dođe do tog novca. Ostaje obaveza političara u BiH da pokažu da mogu i da sami nešto rade. Odluka nije u rukama međunarodne zajednice, nego političara i birača u BiH, poručio je juče visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, nakon sastanka sa predsjednikom Austrije Alexanderom van der Bellenom.
Država je u situaciji na koju nije navikla, smatraju analitičari evropskih procesa. Od aplikacije za kandidatski status, preko dobijanja kandidatskog statusa, sve su bile političke odluke. No, kada je u pitanju Plan rasta, to nije slučaj, jer novac ima precizno navedenu vrijednost, odnosno uslovljen je provedenim reformama.
Nema ni koordinatora
- Mi u BiH, iako smo usaglasili dokument Plana reformi, nemamo volju da se te reforme provode. Posebno se to odnosi na vladavinu prava. Jako sam skeptičan da ćemo uopće povući veći dio sredstava, posebno zbog toga što ta sredstva neće zauvijek biti na raspolaganju. Za reforme koje smo prihvatili da ćemo provesti je rok do kraja iduće godine, ističe za Oslobođenje analitičar Haris Ćutahija.
Sporazumi o instrumentu i zajmu moraju proći kompletnu proceduru usvajanja, uključujući Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH, te oba doma državnog Parlamenta, a još nisu ni u proceduri. Još jedan od uslova da se Plan rasta aktivira je i izbor koordinatora Plana, oko čega također još nema političkog dogovora.
Cijelo izdanje O Dnevnika pogledajte u nastavku:
