Treba li ukinuti pomjeranje sata i zašto?

Svake godine, u martu – druge nedjelje specifično – kazaljke na satu se pomjeraju unaprijed za jedan sat, čime počinje ljetno računanje vremena (DST). Zatim, prve nedjelje u novembru, vraćamo se na standardno vrijeme, što nam donosi više dnevne svjetlosti tokom jesenjih i zimskih mjeseci.

Prvi put ljetno računanje vremena uvedeno je kao ratna mjera u nekoliko zemalja, a u početku se tvrdilo da će to pomoći u očuvanju energije. Međutim, ne postoje uvjerljivi dokazi koji bi potvrdili tu tezu. Iako su neki pokušavali uspostaviti DST kao trajnu praksu, promjene vremena su nastavile izazivati konfuziju, pa se nekoliko puta raspravljalo o ukidanju tog sistema.

Pitanje o tome trebamo li i dalje mijenjati satove svake godine povremeno se ponovo otvara. Mnogi ljudi, kako pokazuju ankete, podržavaju ukidanje pomjeranja kazaljki. Na primjer, u istraživanju iz 2023. godine, 62 posto ispitanika izjavilo je da bi voljeli vidjeti kraj ovakve prakse.

Stručnjaci iz oblasti medicine i nauke o snu također zagovaraju ukidanje sezonskog pomjeranja kazaljki. Američka akademija za medicinu spavanja (AASM) zauzima čvrst stav da bi trajno standardno vrijeme bilo najbolje za zdravlje ljudi jer se najviše poklapa s našom cirkadijalnom biologijom, odnosno našim unutrašnjim biološkim satom.

„Dokazi podržavaju jasne zdravstvene i sigurnosne prednosti standardnog vremena, dok sezonske promjene mogu donijeti niz potencijalno štetnih posljedica“, navodi se u izjavi AASM-a iz januara 2024. godine.

Cirkadijalna biologija odnosi se na naš unutrašnji ritam koji je regulisan svjetlom i tamom te čak upisan u naše gene. Prema istraživanjima, kada postoji nesklad između našeg unutrašnjeg biološkog sata i "društvenog sata" – kao što su radni sati ili školske obaveze – povećava se rizik od fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.

Neki od ovih rizika uključuju gubitak sna, veći rizik od srčanih udara i moždanih udara, povećan broj hitnih slučajeva, prometne nesreće i poremećaje raspoloženja.

Pitanje ukidanja ljetnog računanja vremena nije ograničeno samo na akademske rasprave. U mnogim zemljama se već vodi debata u parlamentima o ovoj temi. Na primjer, u jednoj zemlji je 2022. godine usvojen zakon koji je imao za cilj ukidanje sezonskog pomjeranja kazaljki i uvođenje trajnog ljetnog vremena. Međutim, naučnici se ne slažu s ovom odlukom.

„Ako pogledate konsenzus stručnjaka iz oblasti zdravlja i cirkadijalnih ritmova, svi se slažu da je trajno ljetno vrijeme loša ideja“, rekao je profesor Kenneth Wright, istraživač spavanja. „Da, trebali bismo prestati s pomjeranjem vremena, ali nauka sugerira da trebamo ostati pri standardnom vremenu, a ne ljetnom.“

Zaključno, čini se da se sve više ljudi slaže oko toga da bi trebalo prestati s praksom mijenjanja satova. Međutim, veće je pitanje kako to najbolje učiniti – i koji sistem usvojiti kao trajno rješenje.