Mama je uvijek u pravu! Neraskidiva veza između dobre ishrane i sretnog života
Crijevna flora je možda najbitniji katalizator vaših dobrih osjećanja. // Flickr/
Psihobiom je termin koji naučnici sve češće koriste. U proteklih 20 godina, spoznaja da mikroorganizmi koji žive unutar nas broje više od stanica u našem tijelu promijenila je naš pogled na sebe iznutra. Mikrobiom crijeva, ili crijevna flora, kako ga nazivamo, teži oko 2 kilograma - više od ljudskog mozga koji je težine 1,4 kilograma - i može imati jednaku moć nad našim tijelima, piše science.org. U crijevima živi hiljade vrsta mikroorganizama (ne samo bakterija, već i virusi, gljivice i arheje). S njihovih čak 20 miliona gena, ti mikroorganizmi posjeduju genetsku raznolikost koju naših skromnih 20.000 gena ne može nadmašiti. Bakterije u crijevima mogu stvarati i koristiti hranjive tvari i druge molekule na načine na koje ljudsko tijelo ne može - obećavajući izvor novih terapija.
Mikrobiom crijeva, zajednica mikroorganizama koja nastanjuje naš probavni sistem, postaje sve značajniji igrač u razumijevanju ljudskog zdravlja i dobrobiti. Nedavna istraživanja otkrila su da ovaj "unutarnji svijet" igra ključnu ulogu u našem raspoloženju i mentalnom zdravlju. Jedna od ključnih veza između mikrobioma crijeva i raspoloženja leži u tzv. "crijevno-mozgovnoj" (gut-brain axis) osi. Ova dvosmjerna komunikacija između crijeva i mozga omogućuje mikroorganizmima u crijevima da šalju signale mozgu, a obrnuto. Ova interakcija može utjecati na naše emocije, stres, i čak način na koji percipiramo svijet oko sebe.
Nedavne studije sugeriraju da neravnoteža u mikrobiomu crijeva, poznata kao disbioza, može biti povezana s raznim mentalnim zdravstvenim problemima, uključujući depresiju, anksioznost, pa čak i autizam. Istraživači su također otkrili da određeni probiotici i prebiotici mogu imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, pomažući u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti.
Uz to, mikrobiom crijeva igra ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera, hemikalija u mozgu koje reguliraju raspoloženje. Na primjer, većina serotonina poznatog kao "hormon sreće" proizvodi se u crijevima. Neravnoteža u nivoima serotonina može dovesti do poremećaja raspoloženja.
Ovaj rastući interes za mikrobiom crijeva i njegov utjecaj na ljudsko raspoloženje otvara nova vrata u pristupu mentalnom zdravlju. Terapije usmjerene na održavanje zdravog mikrobioma mogu postati dio tretmana za mentalne poremećaje u budućnosti.
Unatoč ovim otkrićima, važno je napomenuti da istraživanje mikrobioma crijeva i njegovog utjecaja na raspoloženje još uvijek nije dovoljno temeljito. No, obećavajući rezultati sugerišu da bi ova oblast mogla promijeniti način na koji tumačimo i tretiramo mentalne poremećaje.
U svakom slučaju, jedno je sigurno - naš probavni sistem čuva tajnu moći koja može utjecati na naše svakodnevno raspoloženje i mentalno blagostanje. Buduća istraživanja i razvoj terapija usmjerenih na mikrobiom mogli bi donijeti svjetliju budućnost za one koji se bore s mentalnim izazovima.
I tako, dok istraživanje mikrobioma crijeva i dalje napreduje, ostajemo u iščekivanju novih otkrića koja bi mogla promijeniti način na koji razumijemo i skrbimo o svom umu.
