Svjetski poznat onkolog: Kefir nije lijek za dugovječnost, ovo je pravi lijek protiv starenja

Kefir se već godinama smatra jednom od zdravijih namirnica, posebno zbog korisnih bakterija koje mogu doprinijeti zdravlju crijeva. Međutim, iako ovaj fermentisani mliječni napitak može biti vrijedan dio uravnotežene ishrane, nema pouzdanih dokaza da sam po sebi produžava život.

Na to upozorava italijanski onkolog i farmakolog Silvio Garatini, osnivač Instituta za farmakološka istraživanja Mario Negri, koji ističe da dugovječnost ne zavisi od jedne namirnice, već od kombinacije životnih navika, ishrane, fizičke aktivnosti i društvenih odnosa.

Prema njegovom pristupu, tajna zdravijeg starenja ne krije se u jednom napitku ili takozvanoj superhrani. Mnogo je važnije kako živimo, šta svakodnevno jedemo i koliko ostajemo fizički i mentalno aktivni.

\

Da li kefir zaista produžava život?

Kefir je fermentisani mliječni napitak koji sadrži proteine, kalcijum i druge hranljive materije, a može sadržavati i žive mikroorganizme korisne za probavni sistem. Njegov sastav zavisi od načina proizvodnje i vrste mlijeka koje se koristi.

Redovna konzumacija kefira može biti dobar izbor za osobe koje ga dobro podnose, ali ne treba ga posmatrati kao lijek protiv starenja ili zamjenu za medicinsku terapiju.

Nema naučnih dokaza da kefir može da očisti cijeli organizam od štetnih bakterija, izliječi čir na želucu, liječi maligne bolesti ili garantovano spriječi kardiovaskularna oboljenja. Takve tvrdnje prevazilaze ono što je dosadašnjim istraživanjima potvrđeno.

Njegova najveća vrijednost jeste u tome što može biti dio raznovrsne i nutritivno uravnotežene ishrane, uz druge namirnice koje obezbjeđuju potrebne vitamine, minerale, proteine i vlakna.

Koje namirnice mogu biti dio zdrave ishrane?

Garatini ističe da ne postoji jedna namirnica koja može da obezbijedi dug život. Umjesto traženja čudotvornih proizvoda, prednost treba dati raznovrsnoj ishrani koja organizmu pruža različite hranljive materije.

Među namirnicama koje se često izdvajaju zbog svog nutritivnog sastava nalaze se:

• Bademi: sadrže nezasićene masti, proteine, vlakna i vitamin E.
• Bobičasto voće: borovnice, maline i kupine izvor su vlakana i različitih biljnih jedinjenja.
• Zeleni čaj: sadrži polifenole, uključujući katehine.
• Kakao: može biti izvor flavanola, naročito kada je manje prerađen.
• Kurkuma: sadrži kurkumin, jedinjenje koje se proučava zbog svojih bioloških svojstava.
• Kefir i drugi fermentisani mliječni proizvodi: mogu doprinijeti unosu proteina, kalcijuma i, zavisno od proizvoda, živih mikroorganizama.

Ipak, važno je razumjeti da prisustvo korisnih jedinjenja u namirnici ne znači automatski da ona produžava život ili sprečava određenu bolest. Mnogo je značajnije posmatrati cjelokupnu ishranu i dugoročne navike nego oslanjati se na pojedinačne proizvode.

Koliko kefira je dovoljno tokom dana?

Kefir se može piti za doručak, uz obrok ili kao užina. Može se kombinovati sa ovsenim pahuljicama, orašastim plodovima ili voćem, u zavisnosti od ličnih potreba i načina ishrane.

Ne postoji univerzalna količina kefira koju svi moraju da konzumiraju svakog dana. Potrebe se razlikuju u zavisnosti od ukupne ishrane, zdravstvenog stanja i tolerancije na mliječne proizvode.

Za svakodnevnu upotrebu razuman izbor može biti čaša kefira, na primjer od 150 do 250 mililitara, ako ga osoba dobro podnosi. Prednost je najbolje dati proizvodima bez dodatog šećera.

Osobe koje imaju intoleranciju na laktozu ili druge tegobe nakon konzumiranja mliječnih proizvoda treba da prilagode unos svojim mogućnostima i savjetu zdravstvenog stručnjaka.

Pravi saveznik zdravog starenja nisu samo namirnice

Jedna od važnih poruka koju Garatini naglašava jeste značaj društvenih odnosa i mentalne aktivnosti. Održavanje kontakata sa porodicom i prijateljima, njegovanje interesovanja i učenje novih stvari mogu doprinijeti kvalitetu života u starijoj dobi.

Društvena izolacija povezana je sa nepovoljnim zdravstvenim ishodima, dok su očuvani društveni kontakti važni za emocionalno blagostanje. Ipak, njihov uticaj na dugovječnost i rizik od demencije zavisi od brojnih faktora i ne može se svesti na jednu jednostavnu formulu.

Redovno kretanje, kvalitetan san, uravnotežena ishrana, izbjegavanje pušenja i kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola takođe su važni za očuvanje zdravlja tokom starenja.

Šta je najvažnije za duži i kvalitetniji život?

Ne postoji jedan napitak, dodatak ishrani ili supernamirnica koja može da zaustavi starenje. Kefir može biti koristan dio jelovnika, ali njegove prednosti treba posmatrati u okviru ukupnog načina života.

Raznovrsna ishrana, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna, preventivni pregledi i kvalitetni odnosi sa drugim ljudima predstavljaju mnogo pouzdaniju osnovu za očuvanje zdravlja nego oslanjanje na obećanja o čudotvornim namirnicama.

Drugim riječima, zdravije starenje ne počinje jednom čašom kefira, već navikama koje svakodnevno ponavljamo.