Ljudi su vidjeli kako se konji znoje i ostali su šokirani: Evo šta uzrokuje ovaj mehanizam
Na društvenim mrežama ponovo se raspravlja o jednoj neobičnoj i pomalo neugodno fascinantnoj životinjskoj pojavi – pjenastom znoju konja. Video objavljen na platformama X i Reddit prikazuje trenutak kada vlasnik skida pokrivač s konja, a tijelo životinje ispod njega prekriveno je debelim slojem bijele, sapunaste pjene.
Reakcije korisnika interneta bile su mješavina šoka i gađenja – ali nauka objašnjava da je riječ o potpuno prirodnom mehanizmu hlađenja konja.
Kako i zašto konji stvaraju pjenu kad se znoje?
Mnogi sisari se znoje, ali samo mali broj njih koristi znojenje kao glavni način hlađenja tijela – među njima ljudi, konji, zebre, magarci i neke vrste primata. Većina drugih životinja toplinu oslobađa dahtanjem.
Problem kod konja leži u tome što su gusto prekriveni dlakom, pa znoj ne može lako doći do površine kože i isparavati, što je ključan proces za hlađenje tijela.
Zbog toga su konji razvili posebnu proteinsku supstancu u znoju – latherin. To je površinski aktivan protein (slično deterdžentu) koji razbija površinski napon vode, omogućava znoju da navlaži dlaku do korijena i da lakše isparava. Nuspojava tog procesa je – pjena.
„Ovaj protein u visokoj koncentraciji omogućava da se dlaka natopi i omogući protok znoja do površine gdje isparava, a posljedica su pjenasti tragovi na koži konja“, navodi se u naučnom radu o latherinu.
Nije šampon – to je evolucija
Pjena se najčešće vidi na mjestima gdje se tijelo trlja – oko sedla, vrata i nogu. Iako izgleda kao sapunica, riječ je o prirodnoj reakciji tijela.
Peter Huntington iz Kentucky Equine Research objašnjava da još uvijek nije potpuno poznato šta utiče na količinu latherina u znoju:
– Postoje mišljenja da to ima veze s manjkom kondicije ili viškom proteina u prehrani, ali tačan odgovor još nemamo.
On dodaje da se samo tri vrste sisara obilno znoje kako bi izgubile toplinu – ljudi, konji i određene vrste majmuna – ali je sastav znoja različit.
– Ljudi imaju znoj s malo elektrolita, a mnogo proteina. Kod konja je suprotno – znoj sadrži mnogo elektrolita, ali i ovaj jedinstveni protein.
Znojenje kao prednost u prirodi
Znojenje je konjima i ljudima donijelo evolucijsku prednost. Dok većina četveronožaca mora stati i dahtanjem hladiti tijelo, ljudi i konji mogu nastaviti kretanje – što je u lovu ili bijegu moglo značiti život ili smrt.
Pisac i akademik Vybarr Cregan-Reid navodi da je ova sposobnost ljudima omogućila da izdrže duže od plijena, jer dok su životinje stajale da se ohlade, ljudi su nastavili trčati.
Zaključak – ako vidite konja prekrivenog pjenom, to znači da njegov organizam radi ono što treba
Pjenasti sloj nije znak bolesti niti „konjskog šampona“, već dokaz da se životinja intenzivno znoji i pokušava rashladiti tijelo.
