Ljudi imaju skrivene senzore: Svi znamo za osnovnih pet čula, ali možda ih imamo više... mnogo više
Savremena nauka sve ozbiljnije dovodi u pitanje tvrdnju da čovjek ima samo pet čula. Iako ta ideja potiče još od Aristotela, brojna istraživanja iz posljednjih godina ukazuju na to da ljudska percepcija daleko nadilazi vid, sluh, miris, dodir i okus.
Još 2014. godine pokojni profesor Sir Colin Blakemore, jedan od najpoznatijih neuronaučnika, naveo je da bi ljudi mogli imati i do 33 različita čula. Najnovija istraživanja sugerišu da ta procjena možda i nije pretjerana, jer se sve više otkrivaju novi načini na koje tijelo prima i obrađuje informacije iz okoline.
Novo „neurobiotičko“ čulo
U julu ove godine istraživači s Medicinskog fakulteta Univerziteta Duke objavili su studiju u kojoj su identificirali novo čulo koje povezuje crijevne mikrobe s mozgom, a nazvali su ga „neurobiotičko“ čulo.
„Zanimalo nas je može li tijelo u realnom vremenu prepoznavati obrasce mikroba, ne samo kroz imunološki ili upalni odgovor, već kao neuralni signal koji u stvarnom vremenu usmjerava ponašanje“, izjavio je koautor studije Diego Bohórquez.
Istraživači su se fokusirali na flagelin, protein prisutan u bičevima koje neke bakterije koriste za kretanje. Bakterije u crijevima otpuštaju flagelin kada ima hrane, a studija je pokazala da taj protein prepoznaju specijalizirane senzorne ćelije u crijevima, takozvani neuropodi, putem receptora TLR5.
Prema autorima, te ćelije potom šalju signal mozgu koji potiskuje apetit. Kod miševa kojima je nedostajao receptor TLR5, taj signal nije funkcionisao – iako su dobili flagelin i hranu nakon posta, nisu prestajali jesti i dobijali su na težini.
Iako se rezultati ne mogu direktno preslikati na ljude jer je istraživanje rađeno na miševima, otvorena su nova pitanja.
„Postoji li način da mikrobi utiču na to da, možda podsvesno, donosimo bolje odluke o hrani koju jedemo?“, upitala je koautorica studije M. Maya Kaelberer.
Dodir na daljinu
Još jedno istraživanje iz ove godine pokazalo je da ljudi dijele neobično čulo s obalnim pticama poput pješčarki i plovki – sposobnost tzv. „dodira na daljinu“.
Ove ptice imaju receptore u kljunovima koji registruju sitne vibracije u pijesku i tako otkrivaju plijen ispod površine. Iako ljudi nemaju kljunove, pokazalo se da ruke mogu obaviti sličan zadatak.
U, kako autori navode, prvom istraživanju ove vrste kod ljudi, ispitanici su pomicali prste kroz pijesak pokušavajući otkriti skriveni predmet, kocku, prije nego što je dodirnu. Rezultati su pokazali da su uspijevali prepoznati objekt s preciznošću od 70,7 posto na udaljenosti od gotovo sedam centimetara.
Ta preciznost bila je više od 30 posto veća nego kod robota treniranih za isti zadatak. Istraživači navode da bi ova saznanja mogla imati široku primjenu.
„Ovo otkriće otvara mogućnosti za razvoj alata i asistivnih tehnologija koje proširuju ljudsku sposobnost dodira“, izjavio je autor studije Zhengqi Chen, dodajući da bi se znanje moglo koristiti u robotici, arheologiji ili istraživanju zahtjevnih terena poput morskog dna ili tla na Marsu.
Čula ne djeluju odvojeno
Blakemore je još ranije upozoravao da je problem u dosadašnjem proučavanju čula to što su se posmatrala izolirano.
„Proučavanje pojedinačnih čula je zavaravajuće“, napisao je, ističući da svakodnevna iskustva, poput gledanja filma ili konzumiranja hrane, uključuju istovremeni rad više čula.
Kao primjer naveo je okus, koji ne zavisi samo od čula ukusa, već i od mirisa, vida, dodira i sluha.
„Ovi efekti pokazuju da su multisenzorne interakcije pravilo, a ne izuzetak“, zaključio je Blakemore, naglašavajući da će se priroda ljudske percepcije u potpunosti razumjeti tek kroz zajednički rad filozofa i kognitivnih neuronaučnika.
