Žene, oprez: Nakon 50. povećava se rizik od ovih bolesti – provjerite da li ste u opasnosti
Ne ignorišite simptome/FreePik
Naučnici prave napredak u razumijevanju i liječenju ovih poremećaja, koji godinama mogu ostati neprepoznati.
Umor, bolovi u zglobovima, osip, moždana magla ili trnci u rukama i stopalima mogu izgledati kao uobičajeni znaci starenja, ali također mogu ukazivati na autoimunu bolest. Ova potencijalno onesposobljavajuća i često slabo shvaćena stanja, uključujući reumatoidni artritis, lupus i dijabetes tip 1, nastaju kada imunološki sistem pogrešno napadne sopstvene ćelije i tkiva. Mnoge od ovih bolesti javljaju se tek u srednjim godinama života ili kasnije.
U istraživanju klinike Mejo, objavljenom prošlog decembra, otkriveno je da stope autoimunih bolesti naglo rastu nakon 50. godine, a još više nakon 65. godine, dijelom zato što slučajevi mogu ostati neprepoznati godinama. Ipak, naučnici sada brzo napreduju u razumijevanju i liječenju ovih poremećaja, razvijajući preciznije dijagnostičke krvne testove i nove terapije.
Problem u dijagnostikovanju autoimunih poremećaja je što se simptomi često preklapaju sa desetinama drugih stanja. Široko korišteni krvni testovi mogu otkriti neuobičajenu imunološku aktivnost, ali često ne uspijevaju precizno odrediti uzrok problema.
Isti imunološki markeri koji se javljaju kada se tijelo bori protiv infekcije mogu se pojaviti i kod nekoliko autoimunih bolesti — ili čak kod ljudi koji nikada ne razviju bolest. U međuvremenu, autoimune bolesti postaju češće s godinama, kako se imunološki sistem mijenja. Kratkotrajne upale koje je tijelo nekada koristilo za borbu protiv infekcije mogu potrajati, što može zbuniti imunološki sistem i povećati vjerovatnoću da napadne sopstvene ćelije i tkiva.
„Autoimune bolesti koje se pojavljuju kasnije u životu posljedica su kombinovanog efekta starenja i činjenice da ponekad treba ‘čitavu vječnost’ da se bolest dijagnostikuje“, kaže za The Wall Street Journal autorka studije dr. DeLisa Ferveder, imunološkinja koja vodi translaciona istraživanja na odjelu kardiovaskularne medicine na Univerzitetu Mejo. „Ljudi kasnije dobijaju dijagnoze za bolesti koje su možda počele kada su imali 40 godina.“ Prema NIH-u, brojni genetski i faktori okoline međusobno djeluju na složene načine tokom decenija. Infekcije, hormonalne promjene, pa čak i crijevni mikrobi mogu izazvati bolest kod osjetljivih osoba.
Istraživači proučavaju da li infekcije kovidom mogu ubrzati autoimunost i da li hronični stres, određeni lijekovi na recept ili dugotrajna izloženost trajnim hemikalijama u vodi i ambalaži doprinose tome. Žene su pogođene mnogo češće od muškaraca, djelom zato što imunološke promjene koje se događaju tokom trudnoće kasnije mogu dovesti do toga da se imunitet okrene protiv tijela.
Obećavajuća nova istraživanja usmjerena su na regulatorne T-ćelije imunološkog sistema — prirodne kočnice koje sprečavaju napad na zdravo tkivo. Nobelova nagrada za 2025. godinu dodijeljena je naučnicima koji su otkrili kako ove ćelije funkcionišu i gen koji ih kontroliše. Njihova otkrića već se testiraju na bolestima poput reumatoidnog artritisa, koristeći tehnike za umnožavanje ili stimulisanje ovih ćelija kako bi tijelo moglo povratiti ravnotežu bez gašenja imuniteta ili izlaganja pacijenata riziku od infekcija.
Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Stanford, istraživači predvođeni dr. Skotom Bojdom razvili su pristup testiranju krvi zasnovan na vještačkoj inteligenciji kako bi skenirali imunološki sistem u potrazi za suptilnim znakovima da mehanizmi kočenja ne funkcionišu. Sistem koristi mašinsko učenje za analizu miliona receptora imunoloških ćelija — molekularnih „otisaka prstiju“ koji ostaju kao tragovi reakcije tijela na prijetnje — i otkriva obrasce povezane s autoimunom aktivnošću. Uočavanjem ovih signala upozorenja u jednostavnom uzorku krvi, istraživači se nadaju bržoj i preciznijoj dijagnostici autoimunih bolesti, pa čak i predviđanju koji bi tretmani mogli najbolje djelovati za određenog pacijenta, piše Najžena.
