Termalne oaze zdravlja i antistres odmora tokom cijele godine
Reumal: Banjski turizam utječe na standard države/Reumal
Banjski turizam u BiH odavnina zauzima značajno mjesto u razvoju domaćeg turizma.
Zahvaljujući bogatstvu termalnim vodama, naša zemlja pogodna je za izgradnju lječilišta i objekata za rehabilitaciju, čija namjena u moderno vrijeme dobija mogućnosti i za održivi razvoj novog oblika turizma - antistres odmora.
Anistres turizam
U Federaciji Bosne i Hercegovine uspješno usluge pruža šest, a u Republici Srpskoj sedam banjsko-rekreativnih centra. Stručnjaci koji njima rukovode kažu da veoma dobro posluju, da su popunjeni tokom čitave godine i to mjesecima unaprijed.
Pojašnjavaju da dominiraju korisnici kojima je potrebno liječenje, ali i da se budi svijest onih koji dobrog zdravlja prave rezervacije usluga u banjama tokom godišnjih odmora.
- Značaj banjskog turizma je ne samo za liječenje pacijenata koji imaju potrebu nego i domaćih i stranih turista koji koriste usluge lječilišta za godišnje odmore ili vikende, kaže nam Farida Cikotić, pomoćnica federalne ministrice za turizam, i ističe da taj vid turizma ima blistavu budućnost.
Njegova perspektiva leži u mnoštvu prirodnih bogatstava, te stručnom i školovanom kadru, a sa druge strane ih podržavaju i evropski trendovi koji dolaze i do nas.
- Ovaj novi vid turizma dugoročno ima perspektivu ne samo za lokalnu zajednicu nego i šire, jer odmor u lječilištima korisnici sve više povezuju i sa obilascima kulturno-historijskih znamenitosti, prirodnih ljepota i gradova, naglašava Cikotić, dodajući da prednost razvoja banjskog turizma leži i u tome što nije uslovljen vremenskim prilikama ni činjenicom koje je godišnje doba.
Smještajne kapacitete do kraja godine rasprodale su i banje u Fojnici i Olovu. Oko 80 posto korisnika su osobe koje dolaze po preporuci ljekara, a ostalo korisnici koji planiraju dio godišnjeg odmora provesti u ugođaju ovih centara.
- Svaki vikend imamo između 30 i 50 gostiju koji dolaze na vikend-aranžmane, petak - nedjelja, navodi Alija Mukača, izvršni direktor Lječilišta Reumal Fojnica, napominjući i da mnogo klijenata dolazi ljeti umjesto odlaska na more.
Savremene usluge nudi većina centara/Reumal
Sagovornici nam govore da banjski turizam ima dobar potencijal, ali i da bi dodatna ulaganja u njegov razvoj otvorila više mogućnosti.
- Ako bi se realno analiziralo, onda bi se definitivno vidjelo da ovakve ustanove definitivno imaju potencijal i lijepu perspektivu za razvoj, mišljenja je i dr. Senad Selimović, direktor Banjsko-rekreativnog centra Aquaterm Olovo.
Konstatuje da taj razvoj mora biti podržan i prepoznat od viših struktura vlasti, jer napredak ne može biti ostvaren ako zavisi isključivo od lokalne zajednice i ulaganja na tom nivou.
- Da bismo napravili te velike korake, odnosno da bismo došli do značajnijeg razvoja infrastrukture koji bi onda mogao da privuče i ljude koji žele da pobjegnu iz svakodnevnog, urbanog, stresnog načina života, potrebno je da budemo prepoznati i na federalnom nivou, pojašnjava Selimović.
U Republici Srpskoj uspješno posluje sedam termalnih centara, a svaki od njih bilježi porast broja korisnika koji povezuju odmor i zdrav stil života.
- Banjski turizam u Republici Srpskoj je veoma dobro razvijen, u prilog tome govori i činjenica da se oko 30 posto turističkog prometa, odnosno dolazaka i noćenja turista, odvija u našim banjskim centrima, ističu iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a.
Banja Vrućica u Tesliću
Očuvanje zdravlja
Važnim smatraju to da banjski centri u RS-u bilježe posjete i dobru popunjenost kapaciteta tokom cijele godine. Ono što je značajno jeste i to da banjski centri u RS-u kontinuirano unapređuju sadržaj i ponudu, te tako, pored ljekovitosti termalnih i termomineralnih voda, nude savremene usluge velnesa, kao i moderne smještajne kapacitete.
Od Sarajeva, do Fojnice, Olova, Teslića, Tuzle, Gradačca, Bijeljine, Banje Luke, Bihaća, naša zemlja obiluje izvorima termalnih voda pored kojih su izgrađeni kompleksi za liječenje, prepoznati i kao oaze za fizičko i mentalno očuvanje zdravlja.
Svi ovi centri posjeduju bogatstva koja su u današnje vrijeme izuzetno cijenjena i dobro prepoznata u zemljama EU, a u BiH čekaju bolji status prvenstveno od onih koji razmišljaju o razvoju turizma i boljim uslova života u našoj zemlji.
