Šta je to ALS od koje je preminuo glumac Eric Dane: Teška bolest za koju ne postoji lijek
Glumac Eric Dane preminuo je nepunu godinu dana nakon što mu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza, poznata kao ALS.
“Teška srca javljamo da je Eric Dane preminuo u četvrtak poslijepodne nakon hrabre borbe s ALS-om”, navodi se u saopćenju njegove porodice.
Amiotrofična lateralna skleroza je teška i progresivna neurološka bolest koja zahvata nervne ćelije odgovorne za voljne pokrete. Riječ je o motoričkim neuronima u mozgu i kičmenoj moždini koji prenose signale prema mišićima i omogućavaju kretanje, govor, gutanje i disanje.
Kako bolest napreduje, motorički neuroni postupno propadaju i odumiru, zbog čega mišići više ne primaju potrebne signale. Posljedica je sve izraženija slabost, smanjenje mišićne mase i gubitak funkcije.
ALS najčešće počinje neupadljivo, blagom slabošću u ruci ili nozi, nespretnošću, spoticanjem ili poteškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Kod pojedinih osoba prvi simptomi mogu biti promjene u govoru, promuklost ili otežano gutanje.
S vremenom se slabost širi na druge dijelove tijela, javljaju se grčevi i trzaji mišića, a pokreti postaju sve ograničeniji. U kasnijim fazama bolest zahvata mišiće odgovorne za disanje, što predstavlja najtežu i po život opasnu komplikaciju.
Važno je naglasiti da ALS u pravilu ne utiče na osjet, intelekt niti svijest. Većina oboljelih ostaje mentalno očuvana i svjesna promjena koje se dešavaju u njihovom tijelu. Funkcije poput vida, sluha, mokrenja i rada crijeva najčešće ostaju očuvane.
Tačan uzrok bolesti još uvijek nije poznat. U većini slučajeva javlja se sporadično, bez jasne porodične povezanosti, dok manji dio oboljelih ima nasljedni oblik povezan s određenim genetskim mutacijama. ALS se najčešće dijagnosticira u srednjoj i starijoj životnoj dobi, a nešto je češći kod muškaraca nego kod žena.
Dijagnoza se postavlja na osnovu neurološkog pregleda, praćenja simptoma i isključivanja drugih bolesti sa sličnim tegobama. Ne postoji jedan test koji sa potpunom sigurnošću potvrđuje ALS, zbog čega dijagnostički proces često traje duže i uključuje kombinaciju kliničkih i elektrofizioloških pretraga.
Iako ne postoji lijek koji može izliječiti ALS ili u potpunosti zaustaviti njegovo napredovanje, dostupne terapije mogu usporiti tok bolesti i ublažiti simptome. Liječenje je usmjereno na očuvanje kvaliteta života i obuhvata lijekove koji mogu blago produžiti preživljenje, fizikalnu i radnu terapiju, logopedsku podršku, nutritivnu pomoć te, prema potrebi, potpomognuto disanje.
U posljednjim godinama razvijaju se i ciljane terapije za određene genetske oblike bolesti, što predstavlja važan iskorak u liječenju odabranih pacijenata.
Prognoza ALS-a razlikuje se od osobe do osobe, ali bolest u pravilu napreduje tokom nekoliko godina. Prosječno preživljenje nakon postavljanja dijagnoze iznosi nekoliko godina, iako neki oboljeli, uz adekvatnu medicinsku i multidisciplinarnu njegu, mogu živjeti znatno duže.
ALS ostaje jedna od najtežih neuroloških bolesti, a rana dijagnoza, pravovremena terapija i snažna podrška imaju ključnu ulogu u kvalitetu života oboljelih i njihovih porodica.
