Srčani udar i srčani zastoj nisu ista stanja: Evo u čemu se razlikuju i kako ih prepoznati
Mnogi ljudi koriste izraze srčani udar i srčani zastoj naizmjenično, ali ova stanja nisu ista. Srčani udar se dešava kada srce nema dovoljan protok krvi. Do srčanog zastoja dolazi kada se iznenada srušite i izgubite svijest jer vaše srce prestane kucati i ne može pumpati krv kako bi osigurao kisik ostalim organima. U mnogim slučajevima, srčani udar može povećati rizik od razvoja srčanog zastoja.
I srčani udari i srčani zastoji su opasni po život. Iako su ova stanja povezana i mogu imati slične simptome, postoje ključne razlike.
Zastoj srca i srčani udar utiču na srce, ali svako stanje ima različite simptome. Srčani udar često može dovesti do srčanog zastoja, pa je važno prepoznati simptome srčanog udara i odmah potražiti medicinsku pomoć. Evo pregleda kako se simptomi uspoređuju i suprotstavljaju.
Različiti uzroci srčanog udara i srčanog zastoja
Srčani udar se dešava kada srce nema dovoljan protok krvi. Koronarne arterije su krvni sudovi koji dovode krv, kiseonik i hranljive materije u srčani mišić. Srčani mišić radi neprekidno, obično otkucaji 60-100 puta u minuti, tako da mu je potrebna konstantna opskrba krvlju da bi pravilno funkcionirao.
Glavni uzrok srčanog udara je ateroskleroza, nakupljanje kolesterola u koronarnoj arteriji. Ovi plakovi mogu puknuti, formirajući krvni ugrušak koji djelomično ili potpuno blokira dotok krvi u srce.
S druge strane, nekoliko stanja može dovesti do srčanog zastoja. Srčani udar je jedan od glavnih uzroka srčanog zastoja, ali i druga stanja mogu uzrokovati da srce prestane kucati:
Aritmije (abnormalni srčani ritmovi), kao što su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija
Druga srčana stanja, kao što su urođene srčane mane i bolesti srčanih zalistaka
Hipoksija (nizak nivo kiseonika)
Hipotermija (niska tjelesna temperatura)
Mali volumen krvi, kao kod pretjeranog krvarenja
Ekstremno visok ili nizak nivo kalijuma u krvi, sa mogućim teškim disbalansom magnezijuma i kalcijuma
Hipoglikemija (nizak šećer u krvi)
Plućna embolija (krvni ugrušak u plućnim arterijama)
Tamponada srca (nakupljanje tečnosti oko srca)
Pneumotoraks (kolapsirana pluća)
Različiti ishodi
I srčani udari i srčani zastoji mogu biti fatalni, ali se njihovi ishodi razlikuju. Srčani udari su češći, sa oko 805.000 slučajeva godišnje u Sjedinjenim Državama. Iako srčani udari nose rizik od smrti, nije svaki srčani udar fatalan. Oko 12% srčanih udara rezultira smrću u roku od 30 dana. Procjenjuje se da je svaki peti srčani udar tih i neprepoznat, te se kao rezultat toga često ne liječi.
Srčani zastoj je uvijek fatalan bez liječenja. Bez hitne kardiopulmonalne reanimacije (CPR), ljudi ne mogu preživjeti srčani zastoj. Procjene su da 60-80% ljudi koji dožive srčani zastoj izvan bolnice ne preživi. Zato je od ključnog značaja obezbediti CPR i koristiti automatizovani eksterni defibrilator (AED) što je pre moguće ako vidite nekoga u srčanom zastoju.
Sličnosti
Iako srčani udari i srčani zastoji imaju različite uzroke, tretmane i ishode, postoje neke važne sličnosti. Obje su ozbiljne medicinske hitne situacije koje pogađaju srce i zahtijevaju hitnu pomoć kako bi se spriječile komplikacije opasne po život.
Oba stanja utiču na srce
Srčani udari i srčani zastoji uključuju srce, mišićni organ odgovoran za pumpanje krvi u ostatak tijela. Srce se oslanja na složeni sistem električne provodljivosti za stvaranje otkucaja. Međutim, ako dođe do srčanog udara ili srčanog zastoja, ova stanja mogu uticati na sposobnost srca da efikasno pumpa krv i uzrokovati disfunkciju u električnom sistemu.
Tokom srčanog udara, blokada koronarne arterije sprečava protok krvi u srce. Ovo utiče na sposobnost srca da pumpa i može dovesti do aritmija (nenormalni srčani ritmovi), povećavajući rizik od srčanog zastoja.
Slično, u srčanom zastoju, srce prestaje kucati, zbog čega nije u stanju da pumpa krv po tijelu. Bez pravilnog funkcioniranja srca, mozak i vitalni organi ne mogu normalno funkcionirati, što rezultira iznenadnim kolapsom.
Kada i kako potražiti pomoć
Ako osjetite simptome srčanog udara, odmah pozovite 911 za medicinsku pomoć. Zbog visokog rizika od srčanog zastoja tokom srčanog udara, nije preporučljivo da vas voljena osoba vozi, jer možda neće znati kako se nositi sa situacijom ako dođe do zastoja srca. Stoga je bolje sačekati da vas medicinski radnici prevezu do ustanove.
Tokom srčanog zastoja nećete moći sami sebi da dobijete pomoć jer ovo stanje uzrokuje gubitak svijesti. Ovo je kada je važno biti informisan posmatrač. Ako primijetite da je neko drugi doživio srčani zastoj, pozovite pomoć i odmah započnite CPR. Zamolite drugu osobu u blizini da pronađe AED uređaj, koji može pomoći u održavanju kucanja srca osobe dok čekate medicinsku pomoć. Ne čekajte – život osobe zavisi od vaše sposobnosti da joj brzo pomognete, piše Health.
