Srčani udar često ne počinje snažnom boli u prsima: Jedan rani simptom mnogi zanemare

Doktor vam može pomoći procijeniti rizik, no ako se prepoznajete u nekom od navedenih faktora, važno je biti svjestan znakova upozorenja

Doktor vam može pomoći procijeniti rizik, no ako se prepoznajete u nekom od navedenih faktora, važno je biti svjestan znakova upozorenja

Liječenje srca uključuje i upravljanje faktorima rizika. Kardiološki elektrofiziolog Dr. Lu Chen navodi najvažnije: 

“Bez nekog posebnog redoslijeda, to su: visoki krvni pritisak, visoki holesterol, povišeni šećer u krvi ili dijabetes, visok nivo upalnih procesa, visok stres, pušenje, nedostatak tjelovježbe i porodična historija srčanih udara.”

Doktor vam može pomoći procijeniti rizik, no ako se prepoznajete u nekom od navedenih faktora, važno je biti svjestan znakova upozorenja. Tri kardiologa otkrila su koji se simptom najčešće zanemaruje, prenosi Index.

Simptom koji nikada ne smijete zanemariti

“Kratkoća daha, pogotovo tokom aktivnosti koje su se prije činile lakima, poput hodanja, penjanja stepenicama ili obavljanja kućanskih poslova, može biti znak upozorenja za probleme sa srcem”, upozorava dr. Aye Thandar Win, kardiologinja u medicinskom centru Banner-University u Phoenixu.

Iako se kratak dah često povezuje s plućima, važno je znati da srce ne radi izolirano. 

“Kratkoća daha u suštini znači da srce ili pluća ne mogu zadovoljiti potrebu tijela za kisikom”, objašnjava dr. Chen. “Srčani udar smanjuje dotok krvi u srčane mišiće. Krajnji rezultat je da srčani mišići ne mogu pravilno raditi kako bi opskrbili ostatak tijela kisikom, što dovodi do zaduhe.”

Iako podaci pokazuju da ljudi sve više prepoznaju kratak dah kao razlog za hospitalizaciju, kardiolozi iz prve ruke svjedoče da ga mnogi i dalje ignorišu. 

“Kratkoća daha se često razvija postupno i može se pripisati stresu, starenju, lošoj kondiciji, debljanju ili preopterećenosti”, napominje dr. Shah.

“Mnogi također vjeruju da su srčani udari iznenadni i dramatični, kao u filmovima, pa sumnjaju u sebe kada su simptomi suptilni. Ta normalizacija jedan je od najvećih razloga zašto ljudi odgađaju potražiti pomoć.”

S time se slaže i dr. Win. 

“Filmovi pojačavaju tu ideju, no mnogi ljudi doživljavaju simptome, uključujući kratak dah, danima, sedmicama, pa čak i mjesecima prije udara. Jednostavno su zanemarivali simptome ili su ih racionalizirali. Sumnja u sebe također igra ulogu. Ljudi se brinu da pretjeruju ili da ‘troše’ doktorovo vrijeme, pogotovo ako se simptomi pojavljuju i nestaju.”

Što učiniti ako primijetite kratak dah

Ako primijetite novu ili pogoršanu kratkoću daha, dr. Win savjetuje da prekinete aktivnost i odmorite se, odmah kontaktirate svog doktora, a ako je simptom iznenadan, jak ili praćen nelagodom u prsima, vrtoglavicom i mučninom, potražite hitnu medicinsku pomoć.

“Ako vam se disanje čini neuobičajeno teškim ili vas plaši, odmah nazovite hitnu pomoć”, kaže dr. Win. To vrijedi bez obzira na to imate li poznate faktore rizika. 

“Bolesti srca mogu se pojaviti i bez njih, a simptomi poput kratkoće daha mogu biti prvi znak”, napominje dr. Shah. “O tome bi trebalo razgovarati s doktorom, posebno ako je simptom uporan, ograničava vas u aktivnostima ili je praćen drugim simptomima.”

Naravno, kratak dah ne mora nužno značiti srčani udar. 

“Postoji mnogo razloga za kratkoću daha, kao što su astma, fibrilacija atrija i plućna embolija. Neke od tih bolesti nisu povezane s tradicionalnim faktorima rizika za srčane bolesti”, izvještava dr. Chen. Ipak, zaključak je jasan: 

“Kad ste u nedoumici, sigurnije je potražiti pomoć nego čekati”, naglašava dr. Shah.

Drugi uobičajeni znakovi srčanog udara

Kratkoća daha samo je jedan od mogućih znakova. Dr. Win potiče ljude da obrate pažnju i na druge simptome, uključujući bol, pritisak ili stezanje u prsima, bol koja se širi u čeljust, vrat, leđa, rame ili ruku, neuobičajen umor, vrtoglavicu ili nesvjesticu, mučninu ili povraćanje, hladan znoj te lupanje srca.

“Zapamtite da ne doživljavaju svi klasičnu bol u prsima, posebno žene, starije osobe i osobe s dijabetesom”, zaključuje dr. Win.