Raste broj oboljelih: 800 miliona ljudi pati od ove bolesti, a najviše su ugrožene ove zemlje
Morate reagovati na vrijeme/FreePik
Broj oboljelih osoba porastao je sa 378 miliona u 1990. na 788 miliona u 2023. godini. Po prvi put, hronična bolest bubrega (HBB) uvrštena je među deset vodećih uzroka smrti u svijetu.
Studija, koju su sproveli istraživači sa NYU Langone Health, Univerziteta u Glazgovu i Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) Univerziteta u Vašingtonu, ispitala je globalni porast HBB-a. Stanje se razvija kada bubrezi postepeno gube sposobnost uklanjanja otpada i viška tečnosti iz krvi. Dok blagi slučajevi mogu proći nezapaženo, uznapredovali stadijumi mogu dovesti do otkazivanja bubrega, što često zahtijeva dijalizu, zamjensku terapiju ili transplantaciju.
Prema istraživačima, otprilike 14% odraslih širom svijeta sada živi sa hroničnom bolešću bubrega. Podaci također pokazuju da je 2023. godine od te bolesti umrlo oko 1,5 miliona ljudi, što predstavlja porast od više od šest procenata u odnosu na 1993. godinu, nakon prilagođavanja globalnim promjenama u starosnoj demografiji.
„Naš rad pokazuje da je hronična bolest bubrega česta, smrtonosna i da se pogoršava kao glavni javnozdravstveni problem“, rekao je za SciTechDaily koautor studije Džozef Koreš, dr. med., dr. sci., direktor Instituta za optimalno starenje Univerziteta Langone na NYU Langone-u.
U maju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) uključila hroničnu bolest bubrega u svoj globalni plan fokusiran na smanjenje ranih smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti za trećinu do 2030. Koreš je napomenuo da stručnjacima, kako bi se efikasno riješila ova rastuća kriza, treba jasno i ažurno razumijevanje načina širenja bolesti među populacijama.
Istraživanje
Novo izvještavanje, objavljeno u časopisu The Lancet, predstavlja najopsežniju procjenu stanja u posljednjih gotovo 10 godina, prema autorima. Istraživanje je sprovedeno kao dio studije Global Burden of Disease (GBD) 2023, najopsežnijeg svjetskog napora za praćenje gubitka zdravlja u različitim zemljama i tokom vremena. Njegovi nalazi se široko koriste za kreiranje politika i informisanje globalnih zdravstvenih istraživanja.
Za studiju, tim je analizirao 2.230 objavljenih istraživačkih radova i nacionalnih skupova podataka o zdravlju u 133 zemlje. Pored traženja obrazaca u dijagnozama i smrtnosti, ispitivali su i stopu invaliditeta izazvanog hroničnom bolešću bubrega.
Važan nalaz
Još jedan značajan nalaz bio je da oštećena funkcija bubrega, osim što direktno ugrožava život ljudi, predstavlja ključni faktor rizika za bolesti srca, doprinoseći oko 12% globalne smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati su također pokazali da je 2023. godine ovo stanje bilo 12. vodeći uzrok smanjenja kvaliteta života zbog invaliditeta.
Najveći faktori rizika za bolesti bubrega utvrđeni su kao visoka koncentracija šećera u krvi, visok krvni pritisak i visok indeks tjelesne mase. Većina ljudi sa hroničnom bolešću bubrega u studiji bila je u ranim fazama bolesti. To je važno, rekao je Koreš, jer brzo liječenje lijekovima i promjene životnih navika mogu spriječiti potrebu za dramatičnijim i skupljim intervencijama poput dijalize i transplantacije bubrega.
Dodao je da u podsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i drugim regionima sa niskim prihodima relativno malo ljudi prima dijalizu ili transplantaciju bubrega – vjerovatno zato što su ti tretmani manje dostupni i teže finansijski ostvarivi u tim oblastima.
„Hronična bolest bubrega nedovoljno je dijagnostikovana i nedovoljno liječena“, rekla je suvodeća autorka studije, dr. med., dr. sci. Morgan Grams. „Naše izvještavanje naglašava potrebu za većim brojem testiranja urina kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi, kao i potrebu da se osigura da pacijenti mogu priuštiti i imati pristup terapiji nakon dijagnoze.“
Grams, profesorka medicine na Grossman School of Medicine Univerziteta u New Yorku, napomenula je da su u posljednjih pet godina postali dostupni novi lijekovi koji mogu usporiti napredovanje bolesti bubrega i smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca. Međutim, biće potrebno vrijeme da se ova poboljšanja odraze na globalnom nivou. Grams je također upozorila da, budući da hronična bolest bubrega nije dovoljno istražena, ona može biti čak i češća nego što trenutni podaci sugerišu.
