Pitamo AI svašta - koliko je opasno pitati za zdravlje?

Ilustracija/ Pexels/

Ilustracija/ Pexels/

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Početkom godine OpenAI predstavio je program ChatGPT Health, koji može analizirati medicinske kartone, podatke iz zdravstvenih aplikacija i nosivih uređaja te odgovarati na pitanja korisnika. Trenutno postoji lista čekanja za pristup ovom servisu. Slične funkcije određenim korisnicima nudi i Anthropic kroz svoj chatbot Claude.

Iz obje kompanije naglašavaju da njihovi alati nisu zamjena za ljekara niti su namijenjeni postavljanju dijagnoze. Umjesto toga, mogu pomoći u tumačenju složenih nalaza, pripremi za pregled ili uočavanju zdravstvenih trendova u podacima.

Prednost ovakvih sistema je personalizacija. Za razliku od klasične internetske pretrage, AI može uzeti u obzir dob, terapije, prethodne nalaze i bilješke ljekara. Ipak, što više osjetljivih podataka korisnik unese, to je veći rizik po privatnost.

Stručnjaci upozoravaju da se u slučaju ozbiljnih simptoma – poput bola u prsima, otežanog disanja ili jake glavobolje – treba odmah obratiti ljekaru, a ne oslanjati se na umjetnu inteligenciju. Čak i kod blažih tegoba, preporučuje se doza skepticizma.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pitanje privatnosti je posebno važno. Podaci podijeljeni s tehnološkim kompanijama ne uživaju isti nivo zaštite kao komunikacija između pacijenta i ljekara. Iako iz OpenAI-ja i Anthropica tvrde da zdravstvene informacije čuvaju odvojeno i da ih ne koriste za obuku modela, korisnici moraju svjesno pristati na dijeljenje podataka.

Istraživanja pokazuju i ograničenja ovih sistema. Studija University of Oxford, provedena na oko 1.300 učesnika, pokazala je da osobe koje su koristile AI chatbotove za procjenu hipotetičkih zdravstvenih stanja nisu donosile bolje odluke od onih koji su koristili klasičnu internetsku pretragu ili vlastitu procjenu. Iako su chatbotovi u velikom broju slučajeva tačno identificirali moguće stanje u pisanom odgovoru, problemi su nastajali u interakciji s korisnicima, koji često nisu unosili potpune informacije ili su teško razlikovali tačne od netačnih savjeta.

Zaključak stručnjaka je jasan: AI može poslužiti kao dodatno mišljenje ili alat za bolje razumijevanje nalaza, ali nikada ne bi smio biti jedini izvor medicinskog savjeta. Konačnu riječ o dijagnozi i terapiji mora imati kvalifikovani ljekar.