Ostajete bez daha kad se penjete stepenicama? Ne ignorišite, liječnici upozoravaju na problem
Može biti opasno/FreePik
Osjećaj nedostatka zraka nakon što se popnete jedan ili dva sprata stepenicama česta je pojava kod osoba različite dobi i tjelesne kondicije.
Postavlja se pitanje da li je riječ o normalnoj reakciji organizma na napor ili o signalu koji zahtijeva medicinsku provjeru. Stručnjaci ističu da, iako kratkotrajno otežano disanje pri naporu najčešće nije opasno, postoje situacije u kojima zahtijeva dodatnu pažnju.
Fiziološka reakcija na napor
Penjanje stepenicama predstavlja intenzivnu fizičku aktivnost koja za organizam znači znatno veći napor nego hodanje po ravnoj podlozi. Istraživanja pokazuju da ova aktivnost zahtijeva i do devet puta više energije nego sjedenje. Tokom fizičkog napora povećava se metabolička potreba za kisikom, što dovodi do pojačanog rada srca i pluća kako bi se mišićima osigurala adekvatna opskrba kisikom.
„Osjećaj nedostatka zraka nakon penjanja stepenicama predstavlja normalan fiziološki odgovor. Zahtjevi pred tijelom su povećani, rad je intenzivniji, a samim tim i potreba za kisikom“, pojasnila je za HuffPost dr. Katherine Pohlgeers, ljekarka porodične i sportske medicine.
S tim se slaže i Karl Erickson, stručnjak za sportsku medicinu s klinike Mayo, koji dodaje da je takva reakcija očekivana. „U suštini, podižete vlastitu tjelesnu masu protiv gravitacije. Svaki korak je biomehanički sličan čučnju ili iskoraku, što je znatno napornije od običnog hodanja“, objašnjava on. Intenzitet zadihanosti zavisi od niza faktora, od brzine penjanja do nošenja dodatnog tereta.
Kada je zadihanost razlog za zabrinutost?
Iako je zadihanost očekivana reakcija, ključno je prepoznati trenutak kada prelazi granice normalnog fiziološkog odgovora. Ako vam je potrebno do dvije minute da normalizujete disanje i nakon toga se osjećate dobro, vjerovatno nema razloga za brigu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na nekoliko znakova koji zahtijevaju oprez.
Prvi znak za uzbunu jeste ako je zadihanost nova pojava ili ako se njen intenzitet s vremenom pogoršava. „Najvažnije je ne donositi preuranjene zaključke o teškoj bolesti, ali isto tako ne treba simptom jednostavno pripisati lošoj fizičkoj kondiciji“, ističe dr. Pohlgeers. Nagla promjena u sposobnosti podnošenja napora nešto je što ljekari shvataju ozbiljno.
Drugi važan pokazatelj je vrijeme potrebno za oporavak. „Vrijeme oporavka je pouzdan indikator. Normalno je da disanje bude ubrzano minutu ili dvije, ali ako povišeni ritam disanja traje duže od tri minute, to može biti zabrinjavajuće“, kaže Erickson.
Zadihanost se nikada ne smije ignorisati ako je praćena drugim simptomima poput bola u prsima, glavobolje, promjena vida, vrtoglavice, osjećaja lupanja srca, mučnine ili oticanja nogu i gležnjeva. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, uključujući bolesti srca i pluća (poput astme, KOPB-a ili srčane slabosti), anemiju ili poremećaje rada štitne žlijezde.
Načini poboljšanja tjelesne izdržljivosti
Ako želite da vam penjanje stepenicama postane manje naporno, rješenje je – pod uslovom da ne postoje medicinske prepreke – redovna fizička aktivnost. „Tijelo se prilagođava zahtjevima koje pred njega postavljate. Ako redovno prakticirate penjanje stepenicama, postat ćete efikasniji u tome“, objašnjava Erickson.
Jačanje mišića donjeg dijela tijela ključno je za lakše savladavanje stepenica. Vježbe poput čučnjeva i iskoraka povećavaju snagu i izdržljivost. Osim toga, poboljšanje opće kardiovaskularne kondicije kroz aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja također doprinosi smanjenju umora. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično.
Dr. Pohlgeers savjetuje postepen pristup. Nema potrebe odmah se izlagati velikim naporima, poput penjanja na peti sprat. Umjesto toga, kondiciju treba graditi postepeno i održivo – kroz češće šetnje, rad u vrtu ili svjesnim izborom stepenica umjesto lifta.
Ako primijetite da se zadihanost pogoršava, traje neuobičajeno dugo ili je praćena drugim zabrinjavajućim simptomima, preporučuje se da potražite savjet ljekara, piše HuffPost.
