“Najbolji pokret je sljedeći pokret”: Bol u leđima pogađa 80 posto ljudi. Evo šta zaista pomaže

Bol u donjem dijelu leđa pogađa čak 80 posto ljudi. Stručnjaci upozoravaju da mirovanje može pogoršati stanje

 

 

 

 

Procjenjuje se da će čak 80 posto ljudi u nekom trenutku života patiti od bolova u donjem dijelu leđa. Dobra vijest je da je prevencija mnogo lakša od liječenja.

Ustajanje iz kreveta. Podizanje šolje kafe. Mahnuti prijatelju. Sagnuti se da pomazite psa. Okrenuti se da pustite vodu u toaletu.

Mnogi koji su iskusili „ukočenje leđa“ ostali su zbunjeni nesrazmjerom između bezazlenog pokreta i jačine bola koji uslijedi. Kako tako mali, gotovo neprimjetan pokret može izazvati paralizirajući bol koji traje sedmicama, mjesecima, godinama – pa čak i decenijama?

Razlog je u tome što većina bolova u donjem dijelu leđa nije posljedica oštećenja mišića, tetiva ili kostiju. U većini slučajeva sve počinje bezazlenim mišićnim grčem, koji potom pokreće lanac osjetljivosti živaca i bola koji je teško liječiti, piše Guardian.

 

 

 

 

Iako saznanje da ne postoji ozbiljna povreda nije naročita utjeha za veliki broj ljudi koji pate od ovih bolova, dobra vijest je da se bol u donjem dijelu leđa često može spriječiti, a u mnogim slučajevima s vremenom prolazi i bez terapije.

 

 

 

 

 

 

„Zglobovi se moraju kretati“

Kičma je, u suštini, stub koji štiti kičmenu moždinu i nerve i omogućava nam da stojimo uspravno, ali nam istovremeno dozvoljava savijanje, okretanje i uvrtanje, objašnjava profesorica Manuela Ferreira, voditeljica oblasti mišićno-koštanog zdravlja u Institutu George za globalno zdravlje u Sydneyju.

„U proces bola u leđima može biti uključeno mnogo struktura – brojni zglobovi, veliki i mali mišići, diskovi“, kaže Ferreira.

Problem je što se te strukture ne koriste dovoljno. „Zglobovi moraju da se kreću. Na donji dio kičme stalno stavljamo veliki pritisak i opterećenje, a ne dozvoljavamo joj da se prilagodi i slobodno kreće“, upozorava ona.

 

 

Ne ignorišite okidače bola

Bolovi u leđima treći su najveći uzrok opterećenja zdravstvenog sistema u Australiji i čine 2,2 posto ukupnog zdravstvenog budžeta. U svakom trenutku, jedna od šest osoba ima problema s leđima.

Bol u leđima je toliko čest jer mnogi ljudi prvi put osjete ove tegobe još u adolescenciji, a stopa ponavljanja je visoka – oko trećine osoba koje jednom iskuse bol u donjem dijelu leđa doživi novi napad u roku od godinu dana.

Šta ga zapravo pokreće? „Postoje genetski faktori, ali i faktori načina života i mentalnog zdravlja“, kaže profesor Peter O’Sullivan, stručnjak za mišićno-koštane poremećaje sa Univerziteta Curtin u Perthu.

 

 

Najčešći uzrok prvog mišićnog grča, dodaje, jeste iscrpljenost. „Kod oko 95 posto slučajeva bol se javlja u periodima stresa, lošeg sna, smanjene fizičke aktivnosti i umora. Tada se dogodi običan pokret – saginjanje ili podizanje nečega – i leđa se ‘zaključe’“, objašnjava O’Sullivan.

 

 

Nakon toga ljudi instinktivno počinju da se manje kreću, štite bolno područje, što dodatno povećava osjetljivost živaca i tkiva čak i na blage, bezazlene podražaje.

 

 

Bol je stvaran – čak i kad nema povrede

Iako mnoge iznenadi podatak da bol u donjem dijelu leđa rijetko nastaje zbog ozbiljne povrede, snimanja poput rendgena, CT-a ili MRI-ja često ne pokazuju razliku između osoba koje osjećaju bol i onih koje nemaju nikakve tegobe.

 

 

„Staro uvjerenje da ste ‘nešto pokvarili u leđima’ ne potvrđuju savremeni medicinski dokazi“, kaže O’Sullivan.

 

 

To, međutim, ne umanjuje težinu bola. On ga poredi s grčem mišića ili jakom glavoboljom – bol je stvaran, čak i ako se njegov uzrok ne može jasno vidjeti na snimcima.

 

 

Zdrav način života kao najbolja prevencija

Kao i kod mnogih problema s lokomotornim sistemom, prevencija je najefikasnije rješenje. Nedavno australsko istraživanje pokazalo je da promjene načina života – bolji san, prestanak pušenja, zdravija ishrana i više kretanja – mogu značajno smanjiti troškove liječenja bolova u donjem dijelu leđa.

 

 

Jedna učesnica studije, žena koja je više od 40 godina patila od hroničnog bola, uspjela je u potpunosti ublažiti tegobe. „Od osobe kojoj je bol u leđima ozbiljno narušavao svakodnevni život, došla je do toga da je posljednjih godinu dana gotovo uopće ne muči“, kaže istraživačica Tiara Tian sa Univerziteta u Sydneyju.

 

 

Ključ je bio postepeni povratak kretanju – od 15-minutne šetnje dnevno do online vježbi.

 

 

„Krećite kičmu u svim pravcima“

Stručnjaci se slažu da je za većinu bolova u leđima najvažnije – nastaviti se kretati. „Najbolji pokret je sljedeći pokret“, kaže O’Sullivan.

 

 

Kada je riječ o vježbama, joga može biti od velike pomoći. „Podstičemo ljude da pomjeraju kičmu u svim pravcima – savijanje, istezanje, rotaciju i bočno savijanje.“

 

 

Vježbanje uz bol ne znači ignorisanje bola, već kretanje u granicama mogućeg, dodaje Ferreira. „Morate prilagoditi način kretanja, ali se ne smijete zaustaviti. Na neki način, time podsjećate mozak da je kretanje sigurno.“