Istraživanje: Osobe sa ADHD u prosjeku žive znatno kraće
Novo istraživanje provedeno na više od 30.000 osoba s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) u Ujedinjenom Kraljevstvu ukazuje na smanjeni životni vijek i veći rizik od mentalnih zdravstvenih problema kod osoba s ovim poremećajem.
Prema studiji objavljenoj u časopisu The British Journal of Psychiatry, muškarci s dijagnozom ADHD-a imaju skraćen životni vijek za 4,5 do 9 godina, dok žene žive 6,5 do 11 godina kraće.
„Iako mnoge osobe s ADHD-om žive dugo i zdravo, činjenica da u prosjeku žive kraće od očekivanog ukazuje na neispunjene potrebe za podrškom“, izjavila je voditeljica studije dr. Liz O’Nions sa Univerzitetskog koledža u Londonu. Dodala je da je ključno otkriti razloge prerane smrtnosti kako bi se razvile strategije prevencije.
ADHD je neurološki razvojni poremećaj koji se obično dijagnosticira u djetinjstvu, ali često traje i u odrasloj dobi. Osobe s ADHD-om imaju neuravnotežene neurotransmitere, uključujući dopamin, što utječe na funkcije poput planiranja, organizacije, fokusiranja i kontrolisanja impulsa.
Studija je analizirala zdravstvene podatke 30.029 odraslih osoba s ADHD-om i usporedila ih s gotovo 300.400 osoba bez ovog poremećaja. Rezultati su pokazali da su mentalni poremećaji poput anksioznosti, depresije, samoozljeđivanja i poremećaja ličnosti značajno češći kod osoba s ADHD-om. Također su češće zabilježeni štetni životni obrasci poput pušenja, zloupotrebe alkohola te zdravstveni problemi poput dijabetesa i povišenog holesterola.
Stručnjaci smatraju da smanjeni životni vijek može biti posljedica niza faktora, uključujući štetne navike, komorbiditete te nedovoljnu dostupnost liječenja, posebno kod odraslih. Također se ukazuje na moguće genetske i okolišne faktore koji mogu utjecati na skraćenje životnog vijeka.
Jedan od izazova studije je što nije utvrđen uzročno-posljedični odnos između ADHD-a i prerane smrti. Neki faktori, poput pušenja i zdravstvenih problema, mogu biti posljedica ADHD-a i doprinijeti povećanoj smrtnosti.
Uprkos zabrinjavajućim podacima, stručnjaci naglašavaju da osobe s ADHD-om mogu živjeti kvalitetne živote uz adekvatnu podršku i liječenje. Preporučuje se prikupljanje podataka o ponašanju i zdravstvenim ishodima kako bi se identifikovali rizični faktori i osiguralo pravovremeno liječenje.
Studija provedena u Švedskoj 2024. godine pokazala je da upotreba lijekova smanjuje rizik od smrtnosti za 19% u prve dvije godine nakon dijagnoze. Pored farmakološke terapije, od ključne važnosti su i zdrave životne navike poput pravilne ishrane, vježbanja i higijene spavanja.
Mentalni zdravstveni stručnjaci koji se bave ADHD-om mogu pomoći pacijentima u razvoju strategija suočavanja sa simptomima koji im otežavaju svakodnevni život, te pružiti podršku za poboljšanje kvaliteta života.