Istraživanje: Mikroplastika pronađena u ljudskim mozgovima

Problem mikroplastike postaje sve ozbiljniji, a nova studija donosi zabrinjavajuće podatke o prisutnosti ovih sitnih čestica plastike u ljudskom mozgu. Ova otkrića dodatno proširuju našu zabrinutost zbog mikroplastike, koja je prethodno pronađena u plućima, flaširanoj vodi, pa čak i drevnim stijenama.

Međunarodni tim naučnika analizirao je olfaktorne bulbuse – dijelove mozga koji prikupljaju mirisne informacije iz nosa – kod 15 preminulih osoba. Kod osam njih pronađeni su tragovi mikroplastike, što je prvi put da je prisustvo ovih čestica zabilježeno u ljudskom moždanom tkivu.

Dok je ranije istraživanje već ukazalo na prisustvo mikroplastike u krvnim ugrušcima, ova studija donosi ključne podatke o njenom ulasku direktno u moždano tkivo. Dodatno istraživanje na ovu temu trenutno prolazi proces recenzije.

"Iako je mikroplastika detektovana u raznim ljudskim tkivima, njeno prisustvo u ljudskom mozgu dosad nije bilo dokumentovano, što otvara važna pitanja o mogućim neurotoksičnim efektima i mehanizmima putem kojih mikroplastika dolazi do moždanih tkiva," navode istraživači u objavljenom radu.

Najčešći oblici pronađene mikroplastike bile su čestice i vlakna, a polipropilen je identificiran kao najzastupljeniji polimer – jedna od najčešće korištenih vrsta plastike, prisutna u ambalaži, auto-dijelovima i medicinskim uređajima. Veličina čestica kretala se od 5,5 do 26,4 mikrometra, što je manje od četvrtine širine prosječne ljudske dlake.

Ranija istraživanja pokazala su da čestice zagađenja iz zraka mogu proći kroz olfaktorni put do mozga, a ova studija sugerira da mikroplastika može koristiti isti put, kroz sitne otvore ispod olfaktornog bulbusa.

"Identifikacija mikroplastike u nosu i sada u olfaktornom bulbusu, zajedno s ranjivim anatomskim putevima, dodatno potvrđuje tezu da je olfaktorni put ključni ulaz za strane čestice u mozak," navode istraživači.

Iako su rizici i zdravstveni uticaji mikroplastike sve očigledniji, čovječanstvo se i dalje oslanja na plastične proizvode. Čak i uz sve napore da se proizvede biorazgradiva plastika, proizvodnja plastike se udvostručila u posljednjih 20 godina.

Još nije potpuno jasno kakvu štetu mikroplastika može nanijeti našem zdravlju, no sve veće koncentracije sintetičkog materijala u mozgu svakako ne donose dobre vijesti. Oštećenje neurona i povećani rizik od neuroloških poremećaja su mogući, prema nedavnim istraživanjima.

Posebno je zabrinjavajuća veza s nosom. Već je uspostavljena jasna povezanost između zagađenja zraka i kognitivnih problema, a ako mikroplastika ulazi kroz nosne prolaze, to bi moglo dodatno pogoršati situaciju. Istraživači navode i moguću povezanost između abnormalnosti u nosu i neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti.

Studija je objavljena u prestižnom časopisu JAMA Network Open i pruža nove dokaze koji ukazuju na hitnu potrebu za smanjenjem plastičnog otpada u našem okolišu i naša tijela.