"Djeci je potreban psiholog" - Borovina otkriva najveći problem mladih ljudi danas

Mentalno stanje djece i mladih pod velikim je uticajem interneta i društvenih mreža. Ovaj podatak ne iznenađuje uzmemo li u obzir da je riječ o generacijama koje su odrasle, ili odrastaju, ispred malih i velikih ekrana.

Kako da se djeca i mladi, ali i njihovi roditelji, postave naspram digitalnog doba u kojem živimo, željeli to ili ne, i kako da prepoznaju realne opasnosti po mentalno zdravlje ovih ranjivih skupina, u posljednjoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu govorila je Ema Borovina, psihologinja i direktorica Creativa BH.

- Istraživanja na globalnom nivou pokazuju da današnja generacija mladih ljudi ima, zapravo, najviše izazova sa mentalnim zdravljem. Razni problemi sa mentalnim zdravljem i psihički poremećaji vezani za adolescenciju su danas, objektivno, prisutniji nego ikada. I to ima svoje razloge. I dio razloga, sigurno, leži u stalnim ekranima, pod jedan, i pod dva društvenim mrežama. Ipak, ne mislim da na to treba gledati kao na opće zlo. Sve to ima i svoje koristi, naravno, i na kraju krajeva to su stvari koje su dio današnjeg života i bit će i u budućnosti. Međutim, moramo razumijeti šta se zapravo dešava, ističe Borovina.

Psihologinja smatra kako je jedan od najvećih problema današnje djece i mladih ljudi to što nemaju priliku za dosadu.

- Oni svaki slobodan trenutak popunjavaju nekim sadržajem, a dosada nam je potrebna da bismo procesirali naš emocionalni život. Recimo, ako sam raskinula s momkom ili se posveđala sa prijateljicom, to je mene emocionalno jako uzdrmalo. Potrebno je, i važno, da se povežem sa svojim emocijama, da razumijem šta osjećam, kakav efekat na mene taj događaj ima i da procesiram tugu, ljutnju, da budem malo sa sobom i sa svojim emocijama. I to je zdrav proces, pojasnila je Borovina i uporedila svoje odrastanje sa odrastanjem djece sada.

- Ja se sjećam kad sam ja bila mlada, doduše, ja sam taj pubertet u ratu provela, pa je to baš bilo ekstremno. Ali, kada bih se posvađala sa svojom najboljom prijateljicom, imala sam dva sata da razmišljam o tome. I onda se mi nađemo, pa razgovaramo o tome. A danas, moja djeca, kad im se tako nešto desi, dođu kući, zatvore se u sobu i uzmu ekran. I odmah fokus ode. Oni su to potisnuli, oni to nisu preradili. A da ne kažem da se onda dalje komunikacija odvija preko porukica. Ne sjedimo i ne gledamo se. Pa nam nedostaju i socijalne i komunikacijske vještine koje olakšavaju da gradimo odnos. Sve je to povezano, kaže psihologinja.

Problemima vezanim za mentalno zdravlje adolescenata danas puno doprinose i društvene mreže, gdje se mladi više ne upoređuju sa drugima u svojoj ulici ili razredu, već u čitavom svijetu.

- Važno je toga biti svjestan. Ja, kao majka dvoje tinejdžera, mogu reći da je vrlo važno za svakog roditelja da ne bude u zabludi i misli: to se tamo negdje dešava. Da pažljivo gleda, razgovara, sluša, prije svega, svoje dijete i, kako bih rekla, bude otvoren, da ne stigmatizira, da se ne boji vidjeti tragove, znakove, početke izazova sa mentalnim zdravljom kod djece. I kad to vide, trebaju djelovati, tvrdi Borovina.

Smatra i kako bi bilo najbolje da svaki tinejdžer neko vrijeme ide psihologu, neovisno o tome da li postoje izazovi koji se ne mogu ili ih je puno teže prevazići bez psihoterapije.

- Evo ja razmišljam, zamisli da imaš 16 godina i da imaš osobu od povjerenja sa kojom možeš otvoreno govoriti o onome što je duboko u tebi. I koja će ti pomoći da naučiš neke pravo korisne strategije razumijevanja svog emocionalnog života, strategije odnosa sa sobom, sa drugima i koja će ti pomoći da razvijaš svoju emocionalnu inteligenciju, zaključila je Ema Borovina, psihologinja i direktorica Creativa BH.

Sve naše podcaste gledajte i slušajte na www.podcastoslobodjenje.ba.