Žena koja mijenja islamski svijet: Zarqa al-Yamama

Bio je to događaj koji ni London nije ostavio ravnodušnim. Saudijska komisija za pozorište i scenske umjetnosti, komisija ključnog sektora pri Ministarstvu kulture, ponosno je, u ekskluzivnom londonskom Goldsmith Hallu, predstavila “Zarqa al-Yamama”, prvu veliku operu nacije. Ova međunarodna produkcija, koja je premijerno prikazana u Rijadu, predstavlja zadivljujuću reprezentaciju domaćih i međunarodnih talenata.

Predvođen sultanom Al-Baziejem, izvršnim direktorom Komisije za pozorište i scenske umjetnosti, događaj u Londonu svojim gostima je predstavio prezentaciju i muzički pregled “Zarqa al-Yamame”. Velika opera sa posebnom umjetničkom dramatikom pripovijeda staru, u islamskom svijetu popularnu legendu o tragičnoj heroini, gospodarici pustinje, u kojoj se pojavljuju lokalno obučeni umjetnici i međunarodni izvođači. Predstava uključuje savremenu naprednu tehnologiju sa prekrasnom orkestarskom muzikom i jednom zanimljivom horskom izvedbom.

Svijet na mom dlanu: Turska

Zemlja Nuhovih sinova: Put u srce svete zemlje gdje su nastale legende

Al-Bazie je izrazio ponos što je predstavio “Zarqa al-Yamamu” u Londonu, gradu koji je globalno dobro izboren za svoju umjetnost i kulturu. Nestrpljivo je očekivao i s dobrodošlicom publiku iz cijelog svijeta u Rijadu, na premijeri opere, nadajući se da će to inspirisati značajnije produkcije i doprinijeti razvoju saudijskih muzičkih djela.

Tokom događaja predstavljena je adaptacija legende “Zarqa al-Yamame”, saudijskog pisca i pjesnika Saleha Zamanana. Ivan Vukčević, izvršni direktor Arapske opere, predstavio je muzičke elemente opere. Glavna glumačka postava, sa izvođačem, mecosopranisticom Dame Sarah Connolly u ulozi Zarqe al-Yamama, zajedno sa sopranima Ameliom Wawrzon i Sawsan Albahiti, predstavila je zadivljujuću izvedbu partiture Leeja Bradshaweja.

Međunarodno poznati Dresdner Sinfoniker, predvođen dirigentom Pablom Gonzálezom, svirao je veličanstveni orkestar, uz vokalnu izvedbu Češkog filharmonijskog hora Brno. Reditelj pozornice Daniele Finzi Pasca, poznat po svom radu sa ceremonijama Cirque du Soleil i Zimskih olimpijskih igara, dizajnirao je impresivne scenske i specijalne efekte.

Produkcijom utjecajnih djela, kao što je “Zarqa al-Yamama”, Komisija za pozorište i scenske umjetnosti ne samo da pruža platformu za talente u nastajanju, već postavlja i nove standarde za buduće produkcije. Ova inicijativa pokreće kulturnu razmjenu na međunarodnoj sceni, označavajući ogroman korak u razvoju operske produkcije.

NOVI VJETROVI: Daleko od Londona i londonskog Goldsmith Halla, u Siriji, Jemenu, Iraku, Jordanu, Libanu, Egiptu, Emiratima i Palestini proteklih nekoliko godina pjesme, televizijski serijali, priče i stripovi o pustinjskoj heroini Zarqi al-Yamamah pjevale su se protiv ratnih agresora kao himne slobodi, a zahvaljujući, između ostalog i tome, Vlada u Damasku i Saudijska Arabija potpisale su veoma značajan međudržavni dokument o strateškom partnerstvu u avijaciji, infrastrukturi i telekomunikacijama, što će izuzetno doprinijeti uspješnoj rekonstrukcije Sirije nakon dugog i iscrpljujućeg rata.

Za saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, Sirija je donedavno bila nedostajuća karika u većem regionalnom političkom dizajnu. Ono što Rijad želi je izgradnja integriranog arapskog ekonomskog i sigurnosnog prostora, koji se proteže od Arapskog/Perzijskog zaliva do Mediterana. Centralno mjesto za ovaj cilj je sigurna i prosperitetna Sirija, koja se treba obnoviti i vratiti na mjesto koje joj historijski pripada.

Sirija, koja je nekada bila kolijevka arapske kulture i civilizacije, posljednjih decenija doprinijela je nestabilnosti cjelokupnog Bliskog i Srednjeg istoka, uključujući pružanje platforme Iranu i koridora za njegove proxy ratove u Libanu, Izraelu i Jemenu. Dakle, trenutačna situacija potvrđuje zašto je Rijad baš sada zainteresiran da pomogne u osiguravanju sigurnog, umjerenog, modernizirajućeg i saudijskog “novog pogleda na Siriju”, koji zamjenjuje sankcionisanu, fragmentiranu, propalu državu, u koju se Sirija pretvorila posljednjih godina.

Rijad je već najavio više od šest milijardi dolara investicija u Siriju ove godine, od obnavljanja stanogradnje i zdravstvene zaštite do energije i infrastrukture. Novi politički odnosi Sirije imaju i emocionalnu dimenziju za Saudijce. Mnoge od najistaknutijih porodica u zemlji imaju svoje korijene i uzimaju imena iz Sirije, koja je pružila toliko arapskoj književnosti, poeziji, slikarstvu i umjetnosti. Čak je i sam sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa rođen u Rijadu 29. oktobra 1982. godine, u sunitskoj sirijskoj porodici srednje klase. Njegov je otac je naftni inženjer, a majka učiteljica geografije.

Al-Sharaaova životna priča je krajnje neobična. Ona prati razvoj trenutačnih političkih preokreta u regionu. Njegova porodica se vratila u Damask kada je imao sedam godina, a tamo ga se komšije sjećaju kao pristojnog mladića, koji je radio u prodavnici prehrambenih proizvoda svoga oca. Novinari su pisali da je Al-Sharaa druga palestinska intifada protiv Izraela, koja je počela 2000. godine, promijenila i radikalizirala. Intifada je bila razlog što je nakon američke invazije na Irak, otputovao u Bagdad 2003. godine kako bi se pridružio terorističkoj grupi Al-Ka’ide. No, desilo se da su ga američke snage uhvatile i zatvorile između 2006. i 2011. godine. Oslobođenje Al-Sharaa se poklopilo sa sirijskom revolucijom protiv Assada, tokom koje je Ahmed al-Sharaa stvorio front Al-Nusra, koji je podržavala Al-Ka’ida 2012. godine.

Nakon toga sve se odvijalo prilično brzo. Američki State Department ga je registrovao kao “posebno označenog globalnog teroristu” u maju 2013. i al-Julani se nakon toga prepravio kao nacionalistički pobunjenički komandant džihadističke grupe Hayat Tahrir al-Sham, koja je bila smještena u gradu Idlibu. U novembru 2024, njegove snage su iznenadile sirijsku vladu i cijeli svijet, jureći kroz Alep, Hamu, Homs i konačno Damask, prisilivši Assada da pobjegne glavom bez obzira i potraži azil u Rusiji.

Zapadne vlade, koje su dugo tretirale Ahmeda Al-Sharaa kao teroristu, sada su ga prihvatili kao prijatelja i najbolju nadu za sirijsku budućnost. Gorovo preko noći svi su mu pružili ruku. Postao je korisnik turskog sponzorstva, američkog optimizma i velikih saudijskih ambicija. I svi su odlučili da mu daju povjerenje, jer uistinu trenutno ne postoji druga alternativa.

Izrael, naravno, vidi situaciju drugačijim očima. Njima ovakav razvoj događaja nikako ne odgovara. Podsjetimo se da su izraelski avioni i razorni projektili, nakon pada Assada, bombardovali sirijski teritorij više od šest stotina puta, a izraelske trupe su ušle dublje u demilitariziranu tampon zonu duž Golanske visoravni, navodeći potrebe Izraela za nacionalnom sigurnošću. Saudijska Arabija ne čeka da Sjedinjene Države i Izrael riješe svoje razlike. Rijad ovo vidi kao trenutak “sada ili nikada” za zemlju u središtu njenih regionalnih aspiracija. Čini se da je Bin Salman uvjerio Trumpa da Sirija rizikuje da se vrati u ekstremizam, nestabilnost i pobunu osim u arapskom svijetu i Turskoj, pa Sjedinjene Države brzo kreću kako bi pomogle mladom sirijskom lideru da stabilizira svoju zemlju.

Za samu Siriju ovo je historijska šansa. Na Forumu u Dohi, Ahmed al-Sharaa je govorio o svojim ciljevima da podigne i izgradi “održivu i sigurnu budućnost za sirijski narod”. Govorio je o alavitskim, druškim, kurdskim ili beludžijskim i drugim manjinskim narodima i zajednicama, napominjući da su svi bili dijelovi revolucionarnog pokreta koji je zbacio diktatora Assada. Takođe je naglasio važnost uspostavljanja vladavine prava u Siriji, za koju je rekao da je “način da se svima garantuju prava, uključujući naravno i sve manjine”. Konačno, obećao je četverogodišnju tranziciju, novi ustav i izbore.

Prilagodljivost novog sirijskog predsjednika mogla bi mu pomoći u istinskoj transformaciji zemlje. Mnogi Saudijci vjeruju da bi to pomoglo i ponovnom preporodu susjednog Libana, kao i buđenju uspavanog Jordana. Istovremeno, iz Saudijske Arabije ponude ne mogu biti jasnije. Siriji se nudi istinska priča o novom ekonomskom i sigurnosnom poretka na Bliskom istoku.

Ali, vratimo se ženi iz arapskih bajki, Zarqi al-Yamamah, koja je poput ptice feniks iskrsla iz davne prošlosti i islamskom svijetu probudila nadu u zajedničku budućnost. Arapsko kulturno naslijeđe, kako je poznato, prepuno je mitoloških vjerovanja, predanja i legendi, koji su se prenosili kroz generacije tokom mnogih stoljeća. Ovi mitovi nose simbole bogate mudrosti što se razvijala u predislamskom islamskom periodu. Izmišljeni likovi koji odražavaju vrijednosti i vjerovanja koja su činila veliki dio arapskog kulturnog identiteta i povijesnog blaga.

Za mojih putovanja po zemljama Bliskog i Srednjeg istoka, pored istraživanja nebrojenih arheoloških lokaliteta, usput sam bilježio i neka zanimljiva predanja, mitove i legende. Započeo sam s tom navikom u Kraljevstvu kraljice od Sabe, Jemenu, a onda nastavio u drugim zemljama Bliskog i Srednjeg istoka. No, uskoro se dogodilo da sam jednu impresivnu legendu čuo ne samo u Jemenu, nego i u Egiptu, Libiji, Emiratima, Jemenu, Iraku, Iranu, Siriji, Palestini, čak i u Maroku, Uzbekistanu i Afganistanu. Danas je gotovo postala himna islamskog svijeta, a Saudijska Arabija je po njoj komponovala i izvela pred publikom - prvu svoju operu.

TRAGIČNA HEROINA: Riječ je o tragičnoj heroini koja se u arapskim mitovima naziva Zarqa al-Yamamah. Za života je bila poznata po svom oštrom intuitivnom vidu, koji joj je omogućavao da važne događaje može sagledavati s velikih udaljenosti. Pogotovo noću! Kažu da njeno ime na arapskom znači ‘golubica’, a njene duboke karakteristične plave oči, mogle su da vide i ono sto oči običnih smrtnika nisu mogle da vide. Neki arapski historičari tvrde da je regija All-Yamama u Jemenu, Zemlji kraljice od Sabe, dobila ime baš po ovoj neobičnoj darovitoj ženi.

Zarqa al-Yamamah je pripadala plemenu Jadīs i navodno je imala izuzetnu intuiciju i sposobnost predviđanja događaja, prije nego što će se dogoditi. Ta vrsta jasnovidosti pomagala je njenom narodu i kraljevstvu da preduhitre svaki neprijateljski napad i da dugo žive u miru, sreći i blagostanju.

Događaj o kome govori ovo zanimljivo predanje odigrao se prema nekim izvorima oko 250. godine, a po drugima 500. godine prije nove ere, u vrijeme predislamskog vremena, kada su u Arabiji živjela dva teško zavađena najmoćnija kraljevstva – kraljevstvo Tazma i kraljevstvo Jusaima.

Prema drevnoj priči, Zarqino pleme se oslanjalo na njene neobične moći u otkrivanju neprijateljskih pohoda i to ih je poprilično uspavalo. Za to vrijeme neprijatelj se pripremao za napad, razmišljajući kako da izbjegne Zarqin pogled. Po savjetu dvorskog mudraca, odlučili su se sakriti ispod drveća koje su nosili u rukama. Zarqa je primijetila šta se dešava i upozorila svoje pleme da se “drveće kreće” prema njima. Na njen užas, članovi njenog plemena nisu je ozbiljno shvatili, misleći da je vidovita Zarqa poludila pa su ignorisali njeno upozorenje. Trupe nemilosrdna sultana Hassana al-Himyaria, na kraju, bez otpora su stigle do njenog plemena i pobile sve muškarce u logoru, a žene odveli kao robinje. Ipak, sirota Zarqa je najgore prošla. Nju su javno oslijepili i razapeli. Tako se završava ova tragična priča po kojoj su u islamskom svijetu snimljeni filmovi i televizijski serijali, objavljene priče, iscrtani stripovi, a ovih dana izvedena i prva opera u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije.