Zašto je Trump napao Britaniju: Kakav je to tajni otok koji je izazvao bijes u Washingtonu?
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao pažnju javnosti objavom na društvenoj mreži Truth Social, u kojoj je oštro napao Veliku Britaniju, povezujući britansku politiku prema otočju Chagos s vlastitom idejom da Sjedinjene Američke Države trebaju preuzeti Grenland. Povod za njegovu reakciju bila je odluka Londona da suverenitet nad otočjem Chagos prenese na Mauricijus, uključujući i strateški izuzetno važan otok Diego Garcia, na kojem se nalazi britansko-američka vojna baza.
Trump je takav potez ocijenio kao ozbiljnu grešku, nazvavši ga „velikim idiotizmom“, te poručio da upravo takve odluke dodatno opravdavaju njegov stav da SAD mora preuzeti Grenland zbog razloga nacionalne sigurnosti. U svojoj objavi nije štedio riječi na račun Ujedinjenog Kraljevstva, NATO saveznika Sjedinjenih Američkih Država.
Trumpovu objavu prenosimo u cijelosti:
„Šokantno, naš ‘genijalni’ NATO saveznik, Ujedinjeno Kraljevstvo, trenutačno planira pokloniti otok Diego Garcia, mjesto vitalne američke vojne baze, Mauricijusu, i to BEZ IKAKVOG RAZLOGA. Nema nikakve sumnje da su Kina i Rusija primijetile ovaj čin potpune slabosti. To su međunarodne sile koje priznaju samo snagu, zbog čega su Sjedinjene Američke Države, pod mojim vodstvom, sada, nakon samo jedne godine, poštovane kao nikada prije. To što Ujedinjeno Kraljevstvo poklanja iznimno važan teritorij čin je VELIKOG IDIOTIZMA i još jedan u vrlo dugom nizu razloga nacionalne sigurnosti zbog kojih se Grenland mora biti preuzet. Danska i njezini europski saveznici moraju UČINITI ISPRAVNU STVAR. Hvala na pažnji posvećenoj ovom pitanju, PREDSJEDNIK DONALD J. TRUMP. Predsjednik Donald J. Trump.“
Otok Diego Garcia ima dug i složen historijski kontekst. Riječ je o najvećem otoku arhipelaga Chagos, koji obuhvata oko 60 otoka. Do kraja 18. stoljeća bio je nenaseljen, a 1793. godine Francuzi su na njemu uspostavili kokosove plantaže koristeći rad robova. Tokom vremena razvila se posebna kreolska zajednica poznata kao Îlois ili Chagossians. Nakon što je Velika Britanija početkom 19. stoljeća preuzela kontrolu nad otokom, stanovništvo je tamo živjelo sve do 1971. godine, kada su svi stanovnici prisilno iseljeni kako bi se omogućila izgradnja američke vojne baze.
Zbog svoje pozicije uz ključne međunarodne trgovačke rute između Azije i Afrike, Diego Garcia ima izuzetno važnu geostratešku ulogu. Vojna baza na otoku godinama je služila kao logistički centar u brojnim vojnim operacijama, uključujući Zaljevske ratove i operacije u Afganistanu. Upravo zbog tog značaja, pitanje suvereniteta nad otočjem Chagos već decenijama izaziva političke i pravne sporove.
U oktobru 2024. godine britanski premijer Keir Starmer najavio je planove prema kojima bi suverenitet nad otočjem Chagos bio prenesen na Mauricijus, uz zadržavanje britansko-američke vojne baze na Diegu Garciji pod zajedničkom kontrolom na početni period od 99 godina. U maju prošle godine Starmer je potpisao sporazum kojim bi Velika Britanija bazu uzela u zakup na 99 godina, uz mogućnost produženja za dodatnih 40 godina. U sklopu dogovora, London bi također osnovao fond vrijedan 40 miliona funti namijenjen stanovnicima otočja.
Chagoski otoci odvojeni su od Mauricijusa 1965. godine, u periodu kada je Mauricijus još bio britanska kolonija. Velika Britanija ih je tada kupila za tri miliona funti. Između 1967. i 1973. godine kompletno stanovništvo je protjerano kako bi se stvorili uslovi za izgradnju zajedničke vojne baze sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika Britanija kontrolira to područje od 1814. godine, a nakon izdvajanja Chagosa preimenovala je arhipelag u Britanski indijskooceanski teritorij.
Gotovo 2000 stanovnika preseljeno je na Mauricijus i Sejšele kako bi se oslobodio prostor za zračnu bazu na Diegu Garciji, koju je London iznajmio Washingtonu. Ta baza ima ključnu ulogu za američke interese jer omogućava snažnu vojnu prisutnost u Indijskom okeanu.
Ipak, budućnost britanske kontrole nad otočjem ozbiljno je dovedena u pitanje 2019. godine, kada je Međunarodni sud pravde presudio da Velika Britanija treba vratiti otočje „što je prije moguće“, kako bi se provelo dekoloniziranje u skladu s pravom naroda na samoopredjeljenje. Iako je presuda bila savjetodavna, Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala ju je velikom većinom.
Plan britanske vlade naišao je i na oštre kritike unutar same Velike Britanije. Bivši konzervativni ministar odbrane Grant Shapps izjavio je početkom 2025. godine za CNN da je takav plan „nerazuman“, upozorivši da bi Kina mogla iskoristiti teritorij za širenje svog utjecaja. Naglasio je i da se u britanskim vojnim bazama odvijaju izuzetno osjetljive aktivnosti, te da okruženje potencijalnim protivnicima predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik.
