(VIDEO) Zmajevi zubi, mreže bunkera, projekt Istočni štit... Europa se priprema za - rat

Uz upozorenja o mogućem ratu s Rusijom u nadolazećim godinama, europske članice NATO-a već poduzimaju korake za jačanje odbrane u slučaju da ruske trupe zakorače na teritorij saveza.

- Rusija se priprema za rat sa Zapadom, izjavio je Bruno Kahl, šef njemačke obavještajne službe, krajem novembra. 

Ipak, Kahl je upozorio da se ne očekuje veliki napad na teritorij NATO-a, već bi Moskva mogla posegnuti za ograničenom invazijom ili pojačavanjem hibridnih ratnih taktika kako bi testirala odlučnost saveza.

NATO se priprema za oba scenarija: totalni rat i suptilnije tehnike destabilizacije u zemljama članicama saveza.

- Rusija ima više opcija za testiranje kohezije saveza, izjavio je general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši šef NATO-ovog Multinacionalnog korpusa Sjeveroistok u Poljskoj, neposredno prije napuštanja dužnosti u novembru. 

Hitnost situacije sada je jasna među vojnim i političkim liderima. Povjerenik Europske unije za odbranu Andrius Kubilius upozorio je u septembru kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao biti spreman za sukob s NATO-om i EU u roku od šest do osam godina.

Estonska obavještajna služba upozorila je kako NATO može očekivati "masovnu sovjetsku vojsku" u sljedećem desetljeću ako Rusija uspješno reformira svoju vojsku. Iako bi takva vojska bila "tehnološki inferiorna" NATO-u, njena "vojna moć bila bi značajna". Kubilius je naglasio kako NATO mora ozbiljno shvatiti ova upozorenja i hitno se pripremiti.

Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, čime je značajno produžena granica saveza s Rusijom. NATO sada nastoji povećati izdvajanja za odbranu iznad ciljanih dva posto BDP-a, ali mnoge su europske zemlje historijski zaostajale za tim ciljem.

Zemlje na istočnoj granici NATO-a prednjače u jačanju odbrane. Baltik – Latvija, Litvanija i Estonija – već su potpisali sporazume o jačanju zaštite svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom, ključnim saveznikom Moskve. Estonija je najavila izgradnju mreže bunkera, dok Litvanija podiže prepreke poput "zmajevih zuba" za zaustavljanje tenkova.

Poljska, suočena s prijetnjama iz Kalinjingrada i Bjelorusije, ulaže više od 2,5 milijardi dolara u projekt "Istočni štit", najveću operaciju jačanja svoje istočne granice od 1945. godine.

Pripreme nisu samo vojne. Švedska, Finska i Norveška objavile su vodiče za građane o postupcima u slučaju rata, dok Litvanija planira potrošiti 12 milijardi eura na izgradnju skloništa do 2025. godine. Njemačka je počela izrađivati popis skloništa za civilnu upotrebu, a Latvija priprema 5.000 podzemnih objekata za smještaj građana.

Baltik i istočna Europa naglašavaju potrebu za snažnijom zračnom odbranom. Mađarska je već postavila sisteme za kontrolu zračnog prostora na sjeveroistoku zemlje, dok NATO saveznici razvijaju integrirane sisteme zračne i raketne odbrane, učeći iz iskustava ruske agresije na Ukrajinu.

Dok su Poljska, Baltik, Finska i Švedska značajno povećali ulaganja u odbranu, zapadnoeuropske zemlje djeluju sporije. Velika Britanija, Francuska i Njemačka tek planiraju dosegnuti cilj NATO-a od dva posto BDP-a, dok Estonija, Litvanija i Poljska već daleko premašuju taj prag.

Admiral Rob Bauer, vrhovni vojni dužnosnik NATO-a, upozorio je kako europska industrija mora biti spremna za ratne scenarije. 

- Iako vojska dobiva bitke, ekonomije dobivaju ratove, zaključio je Bauer, prenosi Index.hr.