U Parizu se priprema susret Xija i Trumpa
Ilustracija/ Anadolija
Sjedinjene Američke Države i Kina započele su novi krug pregovora u Parizu s ciljem ublažavanja trgovinskih napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije i pripreme mogućeg susreta njihovih lidera krajem marta u Pekingu.
Razgovori se održavaju u sjedištu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a predvode ih američki ministar finansija Scott Bessent i kineski potpredsjednik vlade He Lifeng. Fokus pregovora je na više spornih pitanja, među kojima su američke carine na kinesku robu, kineski izvoz rijetkih zemnih minerala američkim kompanijama, američka ograničenja izvoza visoke tehnologije te kineski uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda.
Pregovorima bi se trebao pridružiti i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer. Ovaj sastanak nastavak je niza razgovora održanih prošle godine u evropskim gradovima, čiji je cilj bio spriječiti dodatno pogoršanje trgovinskih odnosa između dvije zemlje.
Ipak, analitičari smatraju da su izgledi za veći napredak ograničeni. Razloga je više – kratko vrijeme za pripremu sastanka, ali i činjenica da je pažnja Washingtona trenutno usmjerena na rat između SAD-a i Izraela protiv Irana.
Stručnjak za kinesku ekonomiju Scott Kennedy iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu smatra da je minimalni cilj pregovora održavanje dijaloga i izbjegavanje nove eskalacije napetosti.
Prema njegovim riječima, američki predsjednik Donald Trump mogao bi pokušati iz Pekinga donijeti velika kineska obećanja o kupovini američkih proizvoda, poput novih Boeingovih aviona, ukapljenog prirodnog plina i soje. Međutim, za takav dogovor Washington bi mogao morati ponuditi određene ustupke, posebno kada je riječ o ograničenjima izvoza napredne tehnologije.
Kennedy procjenjuje da bi eventualni samit mogao pokazati simboličan napredak, ali bez većih promjena u odnosima koji su posljednjih mjeseci ostali gotovo nepromijenjeni.
Trump i kineski predsjednik Xi Jinping mogli bi se ove godine sastati još nekoliko puta, uključujući i na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u novembru u Kini te na samitu grupe G20 u decembru, gdje bi se moglo razgovarati o konkretnijim koracima.
Tema razgovora u Parizu vjerovatno će biti i rat na Bliskom istoku, posebno njegov utjecaj na tržište energije. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi imati velike posljedice za Kinu, koja tim putem dobija oko 45 posto svoje nafte.
Američke vlasti su već najavile privremeno ublažavanje sankcija na rusku naftu kako bi povećale globalnu ponudu energenata i ublažile rast cijena. Istovremeno, Washington je pozvao saveznike da pomognu u zaštiti brodova u Hormuškom tjesnacu nakon američkih napada na vojne ciljeve u Iranu i iranskih prijetnji odmazdom.
Kineska državna novinska agencija Xinhua ocijenila je da bi stvarni napredak u američko-kineskoj ekonomskoj saradnji mogao vratiti povjerenje u globalnu ekonomiju, koja je posljednjih mjeseci pod sve većim pritiskom političkih i sigurnosnih kriza.
