U Iranu su ubijeni ajatolah i većina vodstva, ali režim još uvijek nije pao: Zašto je to tako?
Američki i izraelski zračni napadi na Iran teško su pogodili politički i vojni vrh zemlje, uništili ključnu zapovjednu infrastrukturu i borbene kapacitete te oštetili civilne objekte širom države. Nakon ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Ali Khameneija, u Teheranu je dodatno zakompliciran proces nasljeđivanja na vrhu vlasti jer se sukob širi i produbljuje.
Ipak, šest dana nakon početka rata koji je zahvatio dvanaest država Bliskog istoka, opsežne vojne operacije zasad nisu dovele do sloma iranskog režima. Prema procjenama evropskih i arapskih dužnosnika koji prate situaciju od početka sukoba, vlast u Iranu i dalje zadržava kontrolu. Oni navode da je zemlja bila spremna za ovakav scenarij, o čemu piše The Washington Post.
Procjene ukazuju da su zapovjedne strukture, dizajnirane da prežive napad čiji je cilj obezglavljivanje vodstva, u velikoj mjeri ostale funkcionalne. Zahvaljujući tome Iran je već nekoliko sati nakon prvih udara pokrenuo osvetničke napade na Izrael, Katar i Bahrein.
Istovremeno, prema svjedočenjima iz zemlje, na ulicama iranskih gradova pojačano je prisustvo sigurnosnih snaga. Paravojne formacije Basidž patroliraju motociklima, dok režim pokušava održati potpunu kontrolu nad situacijom.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je na brifingu u srijedu da su napadi teško pogodili vrh vlasti u Iranu.
"Najviši iranski čelnici su mrtvi; takozvano vladajuće vijeće koje je moglo izabrati nasljednika je mrtvo, nestalo ili se skriva po bunkerima, u prevelikom strahu da bi se uopće našlo u istoj prostoriji", rekao je Hegseth, najavljujući i moguće širenje operacije.
Američki predsjednik Donald Trump u utorak je također izjavio da su u udarima ubijeni "gotovo svi ljudi" koje su Sjedinjene Države smatrale mogućim nasljednicima nedavno ubijenih članova režima.
Uprkos intenzivnim napadima i velikim razaranjima, evropske i arapske procjene zasad ne bilježe znakove pobune ili masovnih prebjega unutar režimskih struktura. Izvor upoznat sa situacijom naveo je da ni američke obavještajne službe u prvim danima operacije nisu registrirale takve pojave.
"Nema ni najmanjeg znaka da sustav puca ili da ima prebjega. Apsolutno ništa. Nula", izjavio je visoki evropski dužnosnik pod uvjetom anonimnosti, opisujući procjene o snazi iranskog režima.
"Kontrola je potpuna", dodao je.
Prema njegovim riječima, postoje izvještaji o pripadnicima sigurnosnih snaga koji se nisu pojavili na dužnosti, ali to bi moglo biti posljedica naredbi da se ne okupljaju u vojnim kompleksima zbog straha od novih napada.
Dužnosnici navode da otpornost iranskog sistema proizlazi iz "slojevitog sustava" upravljanja krizama. Vodstvo je decentralizirano tako da više ljudi može odmah preuzeti ključne funkcije ako neki od čelnika pogine.
Nakon što je u subotnjim napadima ubijen ministar odbrane Aziz Nasirzadeh, predsjednik Masoud Pezeshkian već je u ponedjeljak imenovao Madžida Ebnelrezu za privremenog ministra. Pojedini mediji kasnije su nagađali da je i Ebnelreza ubijen u kasnijim napadima, ali iranski državni mediji nisu komentirali te navode.
Arapski dužnosnik upoznat s regionalnim procjenama izjavio je da su saveznici Sjedinjenih Država u Perzijskom zaljevu prije sukoba vjerovali da će Iran biti mnogo osjetljiviji na vojni pritisak izvana.
"Očekivali smo prosvjede na ulicama, ali iznenadila nas je njihova sloga", rekao je.
Takva očekivanja temeljila su se na procjenama iz januara, kada se režim suočavao s velikim protuvladinim protestima i snažnom represijom. Međutim, uprkos bombardiranju, strukture vlasti su ostale uglavnom netaknute i nastavljaju održavati kontrolu nad državom.
Istovremeno, informacije o stvarnim posljedicama napada stižu vrlo sporo jer je Iran gotovo potpuno blokirao pristup internetu. Prve vizualne analize The Washington Posta ukazuju na veliku štetu na vojnim objektima, vladinim zgradama i institucijama unutrašnje sigurnosti.
Izrael je saopćio da su napadi bili usmjereni i na klerikalni establišment. Američko Središnje zapovjedništvo navodi da je u nešto više od četiri dana pogođeno više od dvije hiljade ciljeva u Iranu. Izraelske odbrambene snage objavile su da su njihovi avioni od početka operacije bacili više od četiri hiljade komada streljiva.
Analitičar za Iran iz Eurasia Group Gregory Brew izjavio je da su napadi znatno oslabili iranske vojne kapacitete.
"Nema sumnje da je Iran značajno oslabljen", rekao je Brew.
Prema njegovoj procjeni, američke i izraelske snage uništile su veći dio iranske mornarice, veliki dio zaliha projektila i pogone za njihovu proizvodnju.
"Dižu u zrak mnoge zgrade, no većina ih je vjerojatno prazna. Time uništavaju fizičku strukturu Islamske Republike", dodao je Brew.
Istovremeno, prema svjedočenjima iz Irana, policija i snage Basidž nastavljaju djelovati. Brew smatra da te jedinice opstaju jer ne koriste teško naoružanje i mogu se brzo povući iz zgrada koje su potencijalne mete zračnih napada.
Još uvijek nije jasno koliko dugo Iran može izdržati napade Sjedinjenih Država i Izraela. Početkom sedmice tempo iranskih osvetničkih napada bio je usporen, što je sugeriralo da zemlji možda ponestaje streljiva ili da ne može pristupiti skrivenim zalihama.
Ipak, u četvrtak su uslijedili novi snažni valovi napada na Bahrein, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Kako sukob bude trajao, gubici u vodstvu mogli bi dodatno otežati funkcioniranje sistema.
"Jasno im je da ne mogu poraziti najmoćniju vojsku svijeta, ali asimetričnim ratovanjem mogu pokušati nanijeti što više štete kako bi prisilili SAD na deeskalaciju", rekao je Brew.
Zbog toga je Iran, dodaje, fokusirao osvetničke napade na zemlje Perzijskog zaljeva i države koje bi mogle izvršiti pritisak na Sjedinjene Države da traže izlaz iz sukoba.
Dužnosnici smatraju da se Iran oslanja na procjenu da su njegov politički sistem i društvo spremniji podnijeti dugotrajan sukob nego države Zaljeva i Sjedinjene Države.
"Ovaj režim je izgrađen da traje i neće otići u tišini", zaključio je Brew.
