Trump pred Merzom napao Španiju i Britaniju: Njemački kancelar sve prešutio
Friedrich Merz i Donald Trump/Jonathan Ernst/REUTERS
Njemački kancelar Friedrich Merz uložio je mnogo napora kako bi stekao naklonost američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Međutim, njihov sastanak u Ovalnom uredu u utorak otvorio je dva važna pitanja: koliko je Merz spreman ići kako bi ostao u Trumpovoj milosti i kolika bi mogla biti politička cijena takve strategije, piše Politico.
U analizi sastanka u Bijeloj kući, Politico navodi da je konzervativni njemački kancelar sjedio suzdržano i uglavnom šutio dok je Trump prijetio da će "uvesti embargo" Španiji zbog toga što ne troši dovoljno na odbranu i što je osudila američke napade na Iran. Merz nije reagovao ni kada je Trump napao britanskog premijera Keira Starmera po nizu pitanja, rekavši: "Ovo nije Winston Churchill s kojim imamo posla", te zaprijetio dodatnim zaoštravanjem trgovinskog rata s Evropom.
Merzova šutnja bila je dio očigledne strategije: nikada ne proturječiti Trumpu pred kamerama, već u privatnim razgovorima pokušati uvjeriti predsjednika da prihvati njemačka stajališta.
Ipak, slika najmoćnijeg nacionalnog lidera Evropske unije kako poslušno sjedi pored Trumpa dok ovaj kritikuje druge evropske lidere vjerovatno je uznemirila mnoge Nijemce i ostavila gorak okus u brojnim evropskim prijestolnicama, naglašavajući političke rizike udovoljavanja američkom predsjedniku.
To također pokazuje relativnu nemoć njemačkog lidera čiji ključni vanjskopolitički ciljevi - od odvraćanja ruske agresije do jačanja njemačke ekonomije zasnovane na izvozu - u velikoj mjeri zavise od često ponižavajućeg balansiranja u odnosima s osjetljivim i nepredvidivim Trumpom.
Čini se da je Merz ipak uspio u jednom: Trump ga očito simpatizira. Američki predsjednik nazvao je kancelara "prijateljem" i pohvalio ga da radi "zaista sjajan posao". Trump je također izrazio zahvalnost zbog Merzove retoričke podrške američkim napadima na Iran, rekavši da kancelar "pomaže" i da je po tom pitanju "veoma ljubazan".
Upravo je to bila Merzova strategija prije odlaska u Washington. Prije puta izjavio je da podržava Trumpove ciljeve u vezi s Teheranom, iako je priznao da postoji bojazan da bi napadi mogli dovesti do scenarija sličnog ratu u Iraku.
- Sada nije vrijeme da držimo lekcije našim partnerima i saveznicima, zaključio je tada, potiskujući vlastite rezerve.
U Ovalnom uredu, dok se Trump hvalio razmjerama štete koju su američki zračni napadi nanijeli Iranu, rekavši da je "gotovo sve uništeno", Merz je uz odobravajući smijeh rekao da je Njemačka "na istoj liniji" kada je riječ o potrebi uklanjanja režima u Teheranu.
Za razliku od njega, španski socijalistički premijer Pedro Sánchez izazvao je Trumpov bijes jer je napade na Iran nazvao nezakonitim i zabranio Sjedinjenim Državama da koriste španske baze za napade na tu zemlju. Također je odbio prihvatiti novi NATO cilj potrošnje za odbranu od pet posto BDP-a.
Zbog toga je Trump izjavio: "Prekinut ćemo svu trgovinu sa Španijom. Ne želimo imati ništa sa Španijom."
Merz na to nije odgovorio, rekavši samo da Španija mora trošiti više na odbranu.
- Pokušavamo ih uvjeriti da je to dio naše zajedničke sigurnosti i da svi moramo poštovati te brojke, rekao je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, za razliku od Merza, kasnije se javno svrstao uz Sáncheza i doveo u pitanje zakonitost Trumpovog rata.
"Ovo nije Churchill"
Merz također nije reagovao kada je Trump napao Starmera zbog spora između Washingtona i Londona oko statusa ostrva Diego Garcia u arhipelagu Chagos u Indijskom okeanu, na kojem se nalazi zajednička američko britanska vojna baza.
- Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo vrlo, vrlo nekooperativno oko tog glupog ostrva koje su dali, rekao je Trump.
"Time uništavaju odnose. To je sramota."
Merzu su, međutim, potrebni dobri odnosi i sa Starmerom i sa Sánchezom. Starmer je važan saveznik u formatu E3, u kojem Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo koordiniraju evropsku strategiju prema Ukrajini. Sánchez, s druge strane, predvodi najveću frakciju u grupi Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, s kojom Merzovi konzervativci moraju postići političke kompromise.
Nakon sastanka s Trumpom Merz je rekao: "Nema šanse da će Španija biti posebno loše tretirana u trgovini kao članica Evropske unije."
Dodao je i da je branio Starmera pred Trumpom, rekavši mu da britanski premijer "daje veoma veliki i vrijedan doprinos u formatu E3 u nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini" te da kritiku smatra neopravdanom.
Ključ je, rekao je Merz, bio u tome da Trumpa ne ispravlja pred kamerama.
- To sam učinio iza zatvorenih vrata jer, kao što sam rekao, nisam želio da se sukob odvija na otvorenoj sceni, kazao je.
Pitanje uspjeha strategije
Ipak, najveće pitanje za Merza ostaje da li takva strategija popuštanja zaista daje rezultate.
Njegov cilj bio je uvjeriti Trumpa da smanji trgovinski pritisak na Evropu i da snažnije pritisne ruskog predsjednika Vladimira Putina sankcijama kako bi se okončao rat u Ukrajini.
Merz je rekao da je Trumpu pokazao kartu linija fronta u Ukrajini i da je stekao utisak "da predsjednik sada bolje razumije šta je ulog za tu zemlju", posebno kada je riječ o izbjegavanju teritorijalnih ustupaka. Dodao je i da je naglasio da trgovinski sporazum između EU i SAD, dogovoren prošlog ljeta, nije predmet novih pregovora.
- Ovdje u Washingtonu znaju da smo mi s evropske strane došli do granice onoga što smo spremni prihvatiti, rekao je Merz.
"Stekao sam dojam da predsjednik i njegov tim to također vide."
Upravo zbog želje da zadrži mogućnost uvjeravanja Trumpa u takvim pitanjima Merz izbjegava otvorene sukobe s američkim predsjednikom. No, iza zatvorenih vrata Trump je možda kancelaru jednostavno rekao ono što je ovaj želio čuti.
Pred kamerama, međutim, sastanak u utorak nije pokazao da je Merz uspio promijeniti Trumpove stavove o ključnim pitanjima. Naprotiv, Trump je zaprijetio daljnjim zaoštravanjem trgovinskih ratova i požalio se da je Ukrajini dao "ogromne količine municije".
Kao vanjskopolitička taktika, Merz je možda otkrio da laskanje Trumpu ima svoje opasnosti i granice.
