Strah od nestašice raste: Dvije evropske zemlje grčevito spašavaju rafinerije od američkih sankcija
naftovod foto/
Rumunija i Bugarska suočavaju se s ozbiljnim izazovom jer im prijeti gašenje ključnih rafinerija nafte nakon što američke sankcije protiv ruskih energetskih divova Lukoila i Rosnefta stupe na snagu 21. novembra. Odluka Washingtona da ove kompanije stavi na crnu listu izazvala je haos u zemljama članicama Evropske unije u kojima posluju, dok se vlade utrkuju da spriječe prekid u snabdijevanju gorivom, piše Politico.
Bugarska je već reagovala – poslanici su usvojili zakon kojim se vladi daje pravo da imenuje posebnog upravnika za Lukoilovu rafineriju u Burgasu, s ovlaštenjima za preuzimanje kontrole, odobravanje prodaje pa čak i nacionalizaciju ako bude potrebno. Vlada razmatra i mogućnost traženja izuzeća od sankcija.
U Rumuniji, gdje se nalazi Lukoilova rafinerija Petrotel, odluka još nije donesena. Visoki zvaničnik iz Bukurešta, koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da vlada razmatra traženje “produženja sankcija” dok priprema odgovor, ali je nacionalizacija, kako je rekao, “posljednja opcija”. Ministar energetike Bogdan-Gruia Ivan izjavio je da je Rumunija spremna za sve scenarije i da će plan vlade imati za cilj očuvanje “gospodarske aktivnosti Rumunije, ali istovremeno i zaustavljanje finansiranja Ruske Federacije”.
Američko Ministarstvo finansija i Evropska komisija odbili su komentarisati situaciju, dok su sankcije već izazvale domino-efekt. Švicarska trgovačka kuća Gunvor povukla je ponudu za kupovinu Lukoilove međunarodne imovine nakon reakcije Washingtona.
Sankcije pogađaju i druge članice EU. Njemačka je dobila šestomjesečno izuzeće za Rosneftovu rafineriju Schwedt, a mađarski premijer Viktor Orbán otputovao je u Washington tražeći izuzeće za uvoz ruske nafte cjevovodima za Mađarsku i Slovačku. Ove mjere dolaze u trenutku povećanog nezadovoljstva američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog zastoja u naporima za prekid vatre u Ukrajini, dok EU pojačava napore za smanjenje energetske ovisnosti o Moskvi.
Moguće gašenje rafinerija moglo bi imati ozbiljne posljedice. Bugarska bi, prema analitičaru Martinu Vladimirovu iz Centra za proučavanje demokratije, mogla ostati bez goriva “do kraja godine”, jer Lukoilova rafinerija pokriva do 80 posto domaćih potreba. Rumunska rafinerija osigurava oko “20 posto” tržišta, navodi Ana Otilia Nuțu iz Expert Foruma, te bi eventualni zastoj doveo do “nekoliko mjeseci blagog rasta cijena”, ali i mogućih poremećaja u izvozu goriva u Moldaviju. “Ako Moldavija bude jako pogođena, to će biti još jedna ogromna PR prilika za Rusiju”, upozorila je.
Moldavska vlada već je ponudila otkup Lukoilove imovine na svojoj teritoriji, uključujući skladište avionskog goriva, i zatražila od Washingtona odgodu sankcija. Mihail Krutihin iz RusEnergyja smatra da bi rafinerije mogle “nastaviti s radom” ako novi vlasnici zadrže postojeće osoblje i angažuju dodatne stručnjake.
Ipak, pronalazak kupca ostaje najveći izazov. Iako su rafinerije “dobro vođene”, kako navodi bivši direktor Lukoila, kompanije koje bi bile spremne preuzeti pravne rizike, visoke osiguravajuće premije i troškove modernizacije biće teško pronaći. Vladimirov procjenjuje da bugarska rafinerija vrijedi oko 1,5 milijardi dolara, dok je rumunska, s godišnjim prometom ispod 40 miliona eura i velikim dugovima, znatno manje atraktivna.
Situaciju dodatno komplikuju proceduralni propusti. Bugarski parlament usvojio je zakon o zapljeni rafinerije za samo 30 sekundi, što, prema zastupniku Ivaylu Mirchevu iz Demokratske Bugarske, nosi “rizik od ozbiljnih grešaka”. “Sada namjeravaju toj osobi dati takve izvanredne ovlasti da će, na kraju, Lukoil tužiti Bugarsku – a novac će završiti u Rusiji”, rekao je.
Bugarsko ministarstvo energetike nije željelo komentarisati, dok Nuțu upozorava da se odluke o prodaji moraju koordinirati “na razini EU-a” kako bi se spriječilo zaobilaženje američkih sankcija. Litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas dodaje da bi Evropska komisija trebala provjeriti potencijalne kupce prije svake transakcije. “Evropska komisija ima prava nadzora. U ovom slučaju, sve mogućnosti treba ispitati”, rekao je za Politico.
