Šta su Ukrajinci dogovorili? SAD će vojno reagovati ako Rusi prekrše primirje?

Servicemen of the 24th Separate Mechanized Brigade of the Ukrainian Armed Forces fire a BM-21 Grad multiple rocket launch system towards Russian troops, amid Russia's attack on Ukraine, near the frontline town of Chasiv Yar in Donetsk region, Ukraine January 15, 2026. Oleg Petrasiuk/Press Service of the 24th King Danylo Separate Mechanized Brigade of the Ukrainian Armed Forces/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY./Ukrainian Armed Forces

Foto: REUTERS/Ukrainian Armed Forces

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Prema navodima Financial Timesa, Ukrajina se dogovorila sa zapadnim partnerima da će svako rusko kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre izazvati koordinirani vojni odgovor Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Index.hr.

Pozivajući se na obavještajne izvore, Financial Times navodi da će se izaslanici Kijeva, Moskve i Washingtona sastati u Abu Dhabiju u srijedu i četvrtak kako bi razgovarali o okončanju rata.

Prema ovo prijedlogu, svako eventualno rusko kršenje primirja izazvalo bi odgovor u roku od 24 sata, počevši diplomatskim upozorenjem te intervencijom ukrajinske vojske kako bi se zaustavilo kršenje primirja, navodi se.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ukoliko se neprijateljstva nastave i nakon toga, onda bi započela druga faza plana, tačnije pokretanje takozvane koalicije voljnih koja uključuje, između ostalog, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Island i Tursku.

Plan razmatra i treću fazu odgovora koja bi, prema navodima ovog medija, bila pokrenuta 72 sata nakon početnog kršenja primirja, uključujući vojnu intervenciju vojske SAD-a.

Kako piše Financial Times, SAD, u okviru sigurnosnih garancija, razmatra opcije vojne pomoći Ukrajini, od kopnene vojske do logističke podrške.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ipak, slanje kopnenih snaga čini se najmanje vjerovatnim obzirom da predsjednik Donald Trump ovaj rat vidi kao "evropski problem", usput tvrdeći da se isti "nikada ne bi dogodio da je on bio na vlasti". Stoga, slanje vojnika u Ukrajinu, čak i u ulozi mirovne misije, zahtijevalo bi potpuni politički zaokret.

Druga opcija uključuje zračnu i pomorsku podršku. Također, vrijedi istaći da SAD već provodi izviđačke letove iznad Crnog mora kako bi pratili razvoj rata, međutim, nejasno je da li bi bili spremni ući u izravan oružani sukob s Rusijom.

Treća opcija, koja se i ranije pokazala ključnom za odbranu Ukrajine uključuje obavještajnu podršku, prikupljenu satelitskim i zračnim putem. Izvjesno je da bi SAD bile voljne nastaviti pružati ovu vrstu pomoći u slučaju kršenja primirja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Na kraju, navodi se i da bi Washington gotovo sigurno bio spreman pružiti logističku podršku Ukrajini, iako je Trump najavio smanjeno vojno prisustvo na tlu Evrope.