Scenarij koji brine Evropu i NATO: Trump može dobiti Grenland u 4 jednostavna koraka, a već je počeo
Američki predsjednik Donald Trump zagovara preuzimanje Grenlanda od strane Sjedinjenih Američkih Država, iako je riječ o teritoriji koja pripada Kraljevini Danske i čije se stanovništvo u velikoj mjeri protivi ulasku u sastav SAD-a. Ipak, nakon nedavne američke vojne operacije u Caracasu, procjene o granicama američkog djelovanja više se ne smatraju isključivo teorijskim.
Kako piše Politico, Trump već ima jasan okvir djelovanja kojim bi, korak po korak, mogao doći do kontrole nad strateški važnim i mineralima bogatim arktičkim otokom. Sagovornici tog medija upozoravaju da takav pristup izaziva ozbiljnu zabrinutost među evropskim saveznicima jer podsjeća na ekspanzionističke obrasce koji se vežu za politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Novinari Politica razgovarali su s devet dužnosnika Evropske unije, insajderima iz NATO-a, vojnim analitičarima i diplomatama kako bi razradili scenarij mogućeg američkog preuzimanja Grenlanda. Jedan danski političar, koji je želio ostati anoniman, procijenio je da bi eventualna vojna akcija bila kratka. “Moglo bi to biti pet helikoptera… ne bi mu trebalo puno vojnika. Oni, Grenlanđani, ne bi mogli učiniti ništa”, rekao je.
Prvi korak u tom procesu odnosi se na kampanju utjecaja i poticanje ideje grenlandske nezavisnosti. Gotovo odmah po stupanju na dužnost, Trumpova administracija počela je javno promovirati nezavisnost Grenlanda, koji je danas poluautonomna teritorija Kraljevine Danske. Kao nezavisna država, Grenland bi mogao samostalno sklapati sporazume sa SAD-om, dok je u postojećem statusu za to potrebna saglasnost Kopenhagena.
Da bi Grenland postao nezavisan, građani bi morali izglasati nezavisnost na referendumu, a potom dogovoriti uvjete razdruživanja koje moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. Prema istraživanju javnog mnijenja iz 2025. godine, 56 posto stanovnika Grenlanda glasalo bi za nezavisnost, dok bi se 28 posto tome protivilo.
Danski mediji ranije su izvještavali da su Amerikanci povezani s Trumpom provodili prikrivene operacije utjecaja na Grenlandu, a danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila je da je teritorija “meta različitih kampanja utjecaja”. Stručnjak za digitalnu politiku Felix Kartte, koji je savjetovao institucije Evropske unije, takve metode uporedio je s ruskim djelovanjem u Moldaviji, Rumuniji i Ukrajini. “Rusija kombinira online i offline taktike”, rekao je. “Na terenu sarađuje s politički usklađenim akterima, ekstremističkim strankama, dijasporom ili oligarsima, a zabilježeno je i plaćanje ljudi da učestvuju na protestima protiv EU-a ili SAD-a. Istovremeno se stvaraju mreže lažnih računa i pseudo-medija kako bi se aktivnosti pojačale online.” Dodao je da cilj takvih kampanja često nije uvjeriti birače, već stvoriti dojam da je određena opcija glasnija, veća i neizbježna.
Prema Politicu, Sjedinjene Američke Države već koriste dio tih metoda na Grenlandu. Zamjenik šefa Trumpovog kabineta Stephen Miller izjavio je za CNN da se “nitko neće ratovati sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda”. Prošlog mjeseca Trump je uspostavio i funkciju posebnog izaslanika za Grenland, na koju je imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja, uz poruku da mu je cilj “učiniti Grenland dijelom SAD-a”. Američki potpredsjednik JD Vance tokom posjete Grenlandu izjavio je da “narod Grenlanda ima pravo na samoodređenje” te dodao: “Nadamo se da će izabrati partnerstvo sa Sjedinjenim Državama jer smo mi jedina država na svijetu koja će poštovati njihov suverenitet i sigurnost.”
Drugi korak podrazumijevao bi konkretnu ponudu Grenlandu. Ako bi referendum o nezavisnosti bio ubrzan i Grenlanđani izglasali izlazak iz Kraljevine Danske, sljedeća faza bila bi jačanje američkog utjecaja. Jedna od ideja o kojoj se govorilo u krugovima bliskim Trumpu jeste da Grenland postane nova savezna država SAD-a. Na to je reagirala danska premijerka Mette Frederiksen, poručivši da “SAD nema pravo anektirati Grenland”, nakon što je na društvenim mrežama objavljena karta Grenlanda prekrivena američkom zastavom i riječju “USKORO”.
Istraživanje pokazuje da se 85 posto Grenlanđana protivi priključenju SAD-u, a ni zagovornici nezavisnosti koji su skloni Trumpu nisu oduševljeni tom idejom. Kao alternativna opcija spominje se sporazum o slobodnoj asocijaciji, kakav SAD ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Tim sporazumima SAD osigurava zaštitu, ključne usluge i slobodnu trgovinu, a zauzvrat američka vojska dobija slobodan pristup teritoriji. Grenlandski opozicioni zastupnik Kuno Fencker rekao je da Grenlanđani ne žele postati “Portoriko”, ali da su otvoreni za različite modele saradnje. “U poređenju s odnosom Nuuka i Kopenhagena, stvari mogu ići samo nabolje”, rekao je, dodajući da je Trumpova poruka da SAD “treba” Grenland pozitivnija od stava Danske, koja Grenland vidi kao trošak.
Thomas Crosbie s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža upozorio je, međutim, da Grenland u pregovorima s Trumpom vjerovatno ne bi prošao dobro. “Trump se u pregovorima ponaša tako da nameće svoju volju i ima dugu historiju kršenja dogovora”, rekao je Crosbie, dodajući da ne vidi stvarne koristi za Grenlanđane, osim kratkotrajnog osjećaja važnosti.
Treći korak odnosio bi se na Evropu. Prema navodima Politica, Trumpova administracija raspolaže snažnim adutom, Ukrajinom. Kako mirovni pregovori napreduju, Kijev traži dugoročna američka sigurnosna jamstva, dok je Washington po tom pitanju neodlučan. Jedan evropski diplomat naveo je scenarij u kojem bi Evropa dobila čvršća američka jamstva za Ukrajinu u zamjenu za širu američku ulogu na Grenlandu. Takav dogovor bio bi politički težak, ali bi se mogao smatrati prihvatljivijim od rizika sankcija, povlačenja iz pregovora ili približavanja Washingtona Moskvi.
Ako bi i Grenland i Danska odbili takav razvoj događaja, ostaje četvrta mogućnost. Vojna intervencija. Prema procjenama stručnjaka s kojima je razgovarao Politico, američko vojno preuzimanje moglo bi se provesti relativno lako. Crosbie upozorava na scenarij svršenog čina, u kojem bi SAD jednostavno rasporedio snage i proglasio teritoriju svojom. SAD već ima oko 500 vojnih pripadnika i saradnika u bazi Pituffik, konzularno osoblje u Nuuku, kao i sezonski raspoređene pripadnike Nacionalne garde. Grenland nema vlastitu vojsku, dok su danske snage ograničene na nekoliko plovila, helikoptere, pseće saonice i jedan patrolni avion.
Lin Mortensgaard s Danskog instituta za međunarodne studije izjavio je da bi se kontrola nad Nuukom mogla uspostaviti “za pola sata ili manje”. Danska europarlamentarka Stine Bosse upozorila je: “Trump kaže stvari i onda ih učini. Da ste jedan od 60 hiljada ljudi na Grenlandu, bili biste jako zabrinuti.”
Svaka takva intervencija bila bi bez pravne osnove u američkom i međunarodnom pravu, a okupacija duža od 60 dana zahtijevala bi odobrenje američkog Kongresa. Stručnjaci upozoravaju da bi to značilo ozbiljno narušavanje povjerenja među saveznicima i kraj NATO-a u postojećem obliku. Za sada, saveznici pokušavaju zadržati smiren ton. “Još smo daleko od tog scenarija. Bit će teških pregovora, ali ne vjerujem da smo blizu neprijateljskog preuzimanja”, rekao je jedan visoki saveznički diplomat.
