Saudijska Arabija traži nove partnere - "Islamski NATO" ili geopolitičko pozicioniranje...?
Princ Faisal bin Farhan sa egipatskim kolegom Badrom Abdelattyjem u Davosu/Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova
Prošle sedmice saudijski ministar vanjskih poslova, princ Faisal bin Farhan, sastao se sa svojim egipatskim kolegom Badrom Abdelattyjem na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj kako bi razgovarali o „nizu pitanja od obostranog interesa“, saopćilo je saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Vrlo je vjerovatno da nisu razgovarali samo o pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa u njegov Odbor za mir – koji su obojica već prihvatili – nego i o detaljima novog odbrambenog pakta njihovih zemalja.
Osim toga, navodno će somalijski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud uskoro putovati u Saudijsku Arabiju kako bi potpisao odbrambeni sporazum s Rijadom.
Ako Somalija bude uključena u sporazum između Rijada i Kaira, trilateralni pakt bi pojačao saudijski i egipatski utjecaj na afričkoj strani ključne plovne rute, moreuza Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom.
„Islamski NATO“?
Medijska kuća Bloomberg također je izvijestila da je Turska sve zainteresiranija za pridruživanje postojećem „Sporazumu o strateškoj međusobnoj odbrani“ između Saudijske Arabije i Pakistana od prošlog septembra.
Nakon potpisivanja, ovaj trilateralni sporazum, koji neki nazivaju „islamskim NATO-om“, kombinirao bi pakistansku nuklearnu snagu sa saudijskim novcem i turskom vojnom silom.
„Ovo ne bi bio simboličan blok“, napisao je u januaru u tekstu za medijsku kuću The Times of Israel Sergio Restelli, italijanski politički savjetnik, autor i geopolitički stručnjak. „Ujedinio bi… nuklearne kapacitete, kontrolu nad strateškim plovnim putevima, ekspedicione snage i ideološki utjecaj“, napisao je, ističući da bi „ovi kapaciteti zajedno stvorili transregionalnu sigurnosnu osovinu koja se proteže od istočnog Mediterana preko Crvenog mora do Indijskog okeana. Takav geografski kontinuitet je bez presedana među silama s muslimanskom većinom i neizbježno bi doveo u pitanje trenutnu ravnotežu koju održavaju američki savezi i neformalno regionalno odvraćanje“, smatra Restelli.
Međutim, za Samija Hamdija, generalnog direktora londonske kompanije za upravljanje rizicima i obavještajnim podacima The International Interest, osnovna dinamika najnovijih saudijskih nastojanja za sklapanje odbrambenih sporazuma više je povezana s povlačenjem američkog sigurnosnog kišobrana.
„U regiji se širi uvjerenje da se na SAD više ne može računati u zaštiti sigurnosti“, rekao je Hamdi za DW. Podsjetio je na 2019. godinu, kada SAD nije reagirao nakon napada Hutija na saudijska naftna postrojenja, kao ni na septembar 2025. godine, kada je Izrael, najbliži američki saveznik u regiji, napao političko vodstvo Hamasa u glavnom gradu Katara, Dohi.
Geopolitički raskoli
Napetosti između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) rastu zbog njihove podrške suprotstavljenim frakcijama u Sudanu i Jemenu, piše Deutsche Welle.
U decembru je Saudijska Arabija pokrenula zračne napade na vojni kamp Južnog prijelaznog vijeća, koje podržava UAE, u jemenskoj pokrajini Hadramaut.
Ranije ovog mjeseca Rijad je navodno ponudio pakistansko-sudanski ugovor o naoružanju sudanskoj vojsci u ratu protiv paravojnih formacija pod nazivom Rapid Support Forces. Njih navodno naoružava UAE, što je Abu Dhabi demantirao.
U međuvremenu, težnja za novim sporazumima nije ograničena samo na Saudijsku Arabiju. Nedavno je UAE potpisao sveobuhvatni sporazum s pakistanskim rivalom Indijom, koji Indiju čini ne samo najvećim kupcem ukapljenog prirodnog plina za Abu Dhabi, već i njegovim najbližim partnerom u nuklearnoj saradnji.
„Mislim da sporazum između UAE-a i Indije nije samo o vojnoj tehnologiji, već i politička poruka“, rekao je Hamdi.
„S obzirom na sukob između Saudijske Arabije i UAE-a, UAE pokušava pokazati snagu u odnosu na Saudijsku Arabiju, u smislu da i dalje uživa međunarodni ugled, iako je Saudijska Arabija možda geografski veća sila“, dodao je Hamdi.
„Nema stvarnog razdora“
Uprkos ovim različitim usmjerenjima i suprotstavljenim interesima, Cinzia Bianco, stručnjakinja za zaljevske države pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, kaže da je u ovoj fazi teško zamisliti ozbiljne linije razdora između Rijada i Abu Dhabija.
„I Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija nalaze se u Trumpovom Odboru za mir“, istakla je. Turska, potencijalni novi sigurnosni partner Saudijske Arabije, također ostaje blisko povezana s UAE-om.
Iako je UAE bliski saveznik SAD-a i domaćin nekoliko američkih vojnih baza, odnosi između SAD-a i Saudijske Arabije dodatno su ojačani nizom važnih sporazuma najavljenih tokom međusobnih državnih posjeta Trumpa i de facto lidera Saudijske Arabije, prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.
S obzirom na sve navedeno, potencijalni utjecaj novih odbrambenih sporazuma bit će donekle ograničen.
„Ideja islamskog NATO-a je pomalo prenapuhana“, rekao je Hamdi. Prema njegovom mišljenju, i dalje je činjenica da pojedinačne sile imaju velike ideološke razlike i različite interese. „Ali sporazumi zapravo imaju više veze s transferom tehnologije i pokušajem postizanja određene vrste autonomije“, zaključio je.
