SAD imaju nekoliko dana da riješe problem, prijeti im bankrot

Američko ministarstvo finansija procjenjuje da bi Sjedinjene Američke Države već 1. juna mogle pasti u bankrot ako Kongres ne podigne gornju granicu duga, zbog čega je predsjednik Joe Biden odgodio posjet Australiji, a analitičari strahuju od recesije i ekonomske krize.

Koja je granica duga?

Washington redovno postavlja ograničenja saveznog zaduživanja. Trenutačno je gornja granica 31.4 milijarde dolara, što je otprilike 120 posto godišnjeg ekonomskog outputa SAD-a. Dug je dosegao tu gornju granicu u januaru, a Ministarstvo finansija obustavilo je ulaganja u neke savezne mirovinske fondove, dok je nastavilo posuđivati od investitora, prenosi Index.hr.

Ministarstvo finansija upozorilo je početkom maja da bi se moglo potpuno prestati zaduživati i početi se u plaćanju svojih obaveza oslanjati isključivo na porezne primitke te da bi se to moglo dogoditi do 1. juna, iako je također napomenulo da bi taj datum, poznat kao "datum X", mogao nastupiti nekoliko sedmica kasnije.

S obzirom da Ministarstvo finansija posuđuje blizu 20 centi za svaki dolar koji potroši, Washington bi u tom trenutku počeo propuštati isplate duga zajmodavcima, građanima ili oboma.

Postoji li nešto zbog čega je gornja granica duga dobra stvar?

Malo zemalja ima zakone o gornjoj granici duga, a periodično ukidanje ograničenja zaduživanja u SAD-u omogućuje državi da plati izdatke koje je Kongres već odobrio.

Ministrica finansija Janet Yellen i drugi politički stručnjaci pozvali su Washington da ukine ograničenje jer ono predstavlja birokratski pečat na već donesenim odlukama.

Neki analitičari su predložili da Ministarstvo finansija zaobiđe krizu kovanjem platinastog novčića vrijednog više milijardi dolara i njegovim stavljanjem na vladin račun, što je ideja koju mnogi smatraju neobičnim trikom. Drugi tvrde da gornja granica duga sama po sebi krši Ustav SAD-a. Ali, ako bi se Bidenova administracija pozvala na taj argument, koji uključuje 14. amandman, uslijedilo bi pravno osporavanje.

Što bi se dogodilo ako SAD ne bi mogao posuđivati novac za plaćanje dugova?

To bi se odrazilo na globalna finansijska tržišta jer bi ulagači dovodili u pitanje vrijednost američkih obveznica koje se smatraju jednim od najsigurnijih ulaganja i služe kao temelj za izgradnju svjetskog finansijskog sustava.

Ako bi vlada bila prisiljena propustiti isplate poput plata vojnika ili naknada za socijalno osiguranje za starije osobe, ekonomija Sjedinjenih Država gotovo bi sigurno zapalo u recesiju. Ekonomisti smatraju da bi u tom slučaju milioni Amerikanaca ostali bez posla. Ulagači su već izbjegavali neke američke dužničke vrijednosnice koje dospijevaju u julu i augustu, jer pokušavaju izbjeći dospijeće u vremenu u kojemu je rizik neplaćanja duga najveći.

Kako je došlo do ove situacije?

Republikanci, koji imaju tijesnu većinu od 222:213 glasova u Zastupničkom domu, krajem aprila usvojili su zakon kojim bi se povećala granica duga, ali i postavili sveobuhvatna smanjenja potrošnje tokom sljedeće decenije.

Prijedlog zakona nema šanse za odobrenje u Senatu SAD-a koji je pod kontrolom demokrata. Predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy želi da Biden pregovara o smanjenju potrošnje iako Bijela kuća insistira na povećanju ograničenja duga bez ikakvih uslova.

Natezanja oko granice zaduživanja obilježja su američke politike decenijama, a znatno su se zaoštrila nakon što su "fiskalni jastrebovi" 2010. godine došli na vlast u Republikanskoj stranci. U obračunu 2011. godine republikanci u Zastupničkom domu uspješno su iskoristili gornju granicu duga kako bi izvukli oštra ograničenja diskrecijske potrošnje od demokratskog predsjednika Barracka Obame.

Ograničenja potrošnje ostala su na snazi veći dio ostatka decenije, ali ta je epizoda uznemirila ulagače i dovela do historijskog snižavanja kreditnog ratinga SAD-a.