Rat koji ne prestaje: Kako su se Zelenski i Putin promijenili nakon četiri godine sukoba
Foto: Ilustracija/Arhiv
Rat u Ukrajini traje već 1460 dana i u njegovom središtu i dalje su dva lidera – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin. Njihove političke odluke, stil vođenja i međunarodni položaj obilježili su sukob koji ulazi u petu godinu, pokazuje analiza koju donosi Sky News.
Tokom rata Zelenski je prošao jednu od najuočljivijih transformacija među savremenim političkim liderima. Od predsjednika s imidžom relativno neiskusnog političara, koji je vlast preuzeo nakon glumačke karijere, postao je simbol ukrajinskog otpora. Prije ruske invazije 2022. godine često je viđan uredno obrijan, u odijelu i kravati, dok ga danas gotovo isključivo karakterizira nošenje vojne odjeće, što je ranije izazvalo kritike tokom njegovog sastanka u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Donald Trump.
Nakon početka ruske invazije 2022. godine, Zelenski je značajno povećao podršku unutar Ukrajine. Odluka da ostane u Kijevu, uprkos ponudama za evakuaciju, postala je simbol ukrajinskog otpora. U tom periodu je navodno poručio američkim zvaničnicima: “Borba je ovdje. Trebam streljivo, a ne prijevoz”, dok se ruski oklopni konvoj dug 56 kilometara približavao Kijevu. Od tada Zelenski redovno komunicira s građanima putem večernjih video poruka i posjećuje gradove na liniji fronta kako bi ohrabrio vojnike.
Ipak, ratni zamor, ekonomski pritisci i političke kontroverze, uključujući proteste zbog rada antikorupcijskih institucija i istragu o korupciji u energetskom sektoru, doveli su do određenog pada njegove popularnosti, iako i dalje ima široku podršku stanovništva. Na međunarodnom planu ojačao je kao ključni diplomatski predstavnik Ukrajine, često predstavljajući rat kao sukob između demokratskog i autoritarnog sistema te Ukrajinu kao zaštitnicu evropskih vrijednosti. Uspio je osigurati značajnu finansijsku i vojnu pomoć saveznika, a odnosi sa Trumpom nakon napetog sastanka u Bijeloj kući kasnije su stabilizirani.
Rat je ostavio i lični trag na Zelenskom. Tokom prvih mjeseci invazije njegova porodica je bila evakuirana na tajne lokacije radi sigurnosti. Njegova supruga Olena Zelenska izjavila je 2023. godine da predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari poput komunikacije s porodicom, napominjući da ga posebno emotivno pogađa kada dobije fotografiju sina ili informaciju o kćerki, jer ranije nije bio tako osjetljiv.
Volodimir Zelenski u februaru 2022. i u februaru 2026./Foto: EPA/
Za razliku od njega, Putin je tokom rata doživio pad međunarodnog ugleda, iako unutar Rusije ostaje politički snažan lider. U Rusiji se prikazuje kao zaštitnik države, dok ga međunarodna zajednica sve više vidi kao izoliranu i konfliktnu političku figuru. Unutar zemlje podrška je u početku snažno porasla zbog državne propagande, suzbijanja političkog neslaganja i mobilizacije patriotizma.
Sankcije, mobilizacija i ekonomski pritisci djelimično su utjecali na podršku, ali ankete – državne i nezavisne – i dalje bilježe značajnu podršku dijela stanovništva. Zbog cenzure i kontrole medija teško je precizno procijeniti stvarno javno raspoloženje. Od 2022. godine vlast u Rusiji traži ne samo pasivnu saglasnost društva nego i aktivnu podršku ratu, dok su nezavisni mediji gotovo ugašeni ili pod strogim zakonima o “stranim agentima”, a javno osporavanje zvanične verzije rata može rezultirati zatvorskom kaznom.
Rat je donio i ekonomske posljedice. Rastući troškovi života dodatno su opteretili građane Rusije, jer su cijene osnovnih namirnica, goriva i stanovanja porasle uprkos zvaničnim tvrdnjama o otpornosti ekonomije. Tokom godišnjeg obraćanja građani su u porukama predsjedniku izražavali zabrinutost zbog ekonomskog stanja.
Putinov diplomatski položaj također je značajno sužen. Invazija je dugogodišnje napetosti sa zapadnim državama pretvorila u široku diplomatsku izolaciju, pa Rusija više ne učestvuje ravnopravno na globalnim forumima, a dio zapadnih zemalja potpuno je prekinuo odnose s Moskvom. Kao odgovor, Rusija je ojačala veze sa saveznicima, pa je Putin 2024. godine potpisao sveobuhvatno strateško partnerstvo sa Sjevernom Korejom i produbio saradnju s Kinom.
Foto: Vyacheslav Prokofyev/Pool via REUTERS
Izuzetak su Sjedinjene Američke Države. Tokom ranijeg perioda mandata Joea Bidena nije bilo kontakata između Kremlja i Bijele kuće, ali je povratak Trumpa donio promjenu pristupa i nekoliko telefonskih razgovora, što ukazuje na pokušaj redefiniranja odnosa dviju sila.
Putin je 2024. godine izjavio da ga je rat promijenio, navodeći da se “manje šali” i da je gotovo prestao da se smije. Također je naglasio da njegov lični osjećaj zadovoljstva ne može biti ostvaren dok se sve ruske snage ne vrate s bojišta. Tokom rata postao je fizički i politički izoliraniji, s rjeđim inostranim putovanjima i manje spontanih javnih nastupa nego prije 2022. godine.
Četiri godine rata duboko su preoblikovale oba lidera – jednog u simbol međunarodnog otpora, a drugog u sve izoliranijeg vođu države pod sankcijama – dok sukob i dalje traje bez jasnog završetka.
